Još jednom, ružna riječ: Mnemonio, odnosno memorandum o štednji, piše grčka štampa. Samo omraženi izraz „Trojka“ pripada prošlosti i to zato što grčki ministar finansija Euklid Cakalotos u posljednje vrijeme ne pregovara sa tri, već sa četiri institucije: Pored Evropske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske centralne banke, tu su i predstavnici Evropskog mehanizma za stabilnost (ESM) osnovanog 2012.
Posljednja runda pregovora u elitnom hotelu u Atini trajala je 22 sata. Sporazum je u osnovi postignut, radi se samo još na nekoliko detalja. Prema izvještajima, sporazum se sastoji iz dva dijela: u prvom dijelu grčka vlada se obavezuje na novi Memorandumom o štednji za naredne tri godine i zauzvrat dobija finansijsku pomoć u iznosu od preko 60 milijardi eura. Taj iznos teško da će biti dovoljan da pokrije finansijske potrebe zemlje do kraja 2018. godine: prema sadašnjim procjenama to je skoro 85 milijardi dolara.
Zbog toga Grčka mora da doda 25 milijardi iz sopstvenih prihoda, na primjer od privatizacije. U drugom dijelu sporazuma, na 60 stranica, navedene su prior actions: to su hitne reforme koje Atina mora da započne prije nego što kreditori prebace prvi euro u Grčku. U te hitne mjere spada ukidanje poreskih privilegija, povećanje poreza za poljoprivrednike, otežavanje odlaska u prijevremenu penziju, kao i uvođenje tačnih kriterijuma za zapošljavanje u određenim zanimanjima.
U borbi protiv sopstvene stranke
Grčki premijer Aleksis Cipras ima konkretan raspored: u srijedu (12.8). je savjetovanje u specijalizovanim odborima u parlamentu, u četvrtak se glasa u plenumu, a u petak ministri finansija evrozone daju zeleno svjetlo za sporazum. Pitanje je da li će Cipras uspjeti da ispuni taj plan, naročito zato što se u njegovoj stranci uvježbava pobuna.
Na svojoj internet-stranici „Iskra“, radikalno krilo Sirize poziva narod da se „bori do kraja protiv mjera štednje”.
Potpredsjednik parlamenta Aleksis Mitropulos u jednom TV-intervjuu je rekao da je memorandum „manifest tačerizma“, koji ne može da sprovede ni jedna vladu u ovoj zemlji, a pogotovu ne ljevičarska vlada. „Predstavnici naroda i političke stranke nisu ni shvatili koliko su strašne mjere štednje“, rekao je Mitropulos, koji je inače doktorirao ekonomiju u SFR Jugoslaviji.
Ipak, on nije htio da dâ jasan odgovor na pitanje da li će u parlamentu glasati protiv sporazuma. Rekao je samo da je siguran da se sve više poslanika Sirize suočava sa velikom dilemom u vezi sa prijedlogom premijera.
Predsjednica parlamenta Zoi Konstantopolu, koja je posebno popularna u lijevom krilu Sirize, a naročito među mladima, otpor pruža veoma suptilno: u utorak je ta ratoborna pravnica na opšte iznenađenje saopštila da predsjedištvo parlamenta može da se okupi tek u srijedu kasno uveče. Time se čitava procedura produžava i glasanje u plenumu će biti moguće tek u petak.
Ako to tako i ostane, novi Memorandum neće moći da bude odobren prije važnog sastanka ministara finansija evrozone u petak (14.8).
„Sve ukazuje na to da se Siriza suočava sa raskolom“, ocjenjuje za DW politikolog Jorgos Cogopulos. Nakon glasanja u parlamentu, Cipras možda neće imati izbora. Ali, podjela je vjerovatno i prilika za premijera, smatra Cogopulos:
„Ako se Cipras oslobodi radikalne ljevice, onda bi, slijedeći primjer italijanskog premijera Rencija, mogao da stvori većinu u parlamentu koja je za reforme – i to bolje formiranjem nove koalicione vlade, nego na novim izborima.“
