Danas pričamo o glavobolji koja se kod mnogih ljudi javlja upravo onda kada dođe do promjene vremena. Ova tegoba može biti posebno neprijatna kada se ponavlja svaki put kada se mijenjaju vremenski uslovi. U današnjem članku Vam otkrivamo zašto tijelo može reagovati na promjene vremena i šta može uticati na pojavu glavobolje. U nastavku saznajte koje prirodne metode mogu pomoći u ublažavanju istih…
Vrijeme sam godinama doživljavala kao nešto što jednostavno dođe i prođe. Kiša, naglo zahlađenje ili promjena temperature nikada mi nisu bili razlog da mijenjam planove, sve dok nisam počela primjećivati da se s promjenom vremena mijenja i moje raspoloženje, san i osjećaj u tijelu. Nekada bih se probudila potpuno iscrpljena, s pritiskom u glavi i osjećajem težine u mišićima, iako prethodnog dana nisam radila ništa posebno naporno. Najgore je bilo kada bih pokušala objasniti kako se osjećam, a neko bi samo odmahnuo rukom i rekao da je sve to „u glavi“. Tek kasnije sam shvatila da postoji pojava zbog koje određeni ljudi zaista mnogo intenzivnije reaguju na vremenske promjene.
Neke promjene prvo osjetimo u sebi, mnogo prije nego što ih primijetimo oko sebe.
Posebno su neugodni dani kada se vrijeme promijeni gotovo preko noći. Tijelo tada kao da ne uspijeva pratiti ono što se događa oko njega, pa se javljaju umor, razdražljivost, glavobolja, vrtoglavica ili neobjašnjiva pospanost. Kod nekih ljudi problemi se više primjećuju kroz psihičku napetost, dok drugi osjećaju bolove u zglobovima i mišićima ili imaju poteškoće sa spavanjem. Ljekari ovu pojavu povezuju sa reakcijama organizma na promjene temperature, pritiska i drugih vremenskih uslova. Zato osoba koja se tokom takvih dana osjeća kao da je bolesna ne mora nužno umišljati svoje tegobe.
Ponekad se umor pojavi bez jasnog razloga, a ipak ostavi trag kao da iza njega stoji čitav dan napornog rada.
Postoje i ljudi kod kojih vremenske prilike ne stvaraju potpuno nove tegobe, već samo pojačavaju ono što već postoji. Kod osoba koje imaju hronične zdravstvene probleme, naglo zahlađenje ili zatopljenje može biti posebno zahtjevno. Promjene u cirkulaciji i sužavanje krvnih sudova mogu uticati na krvni pritisak, zbog čega se kod određenih pacijenata postojeći simptomi mogu dodatno izraziti. Upravo zbog toga nagla promjena vremena nije nešto što bi svako trebalo ignorisati, naročito ako se uz uobičajene tegobe pojave neuobičajeni ili snažni simptomi.
Tijelo često ima vlastiti način da nas upozori kada mu je potrebno više pažnje.
Priča o meteoropatiji nije ograničena samo na starije osobe. Promjene mogu osjetiti i mlađi ljudi, pa čak i djeca, kod kojih se sve često pokaže kroz ponašanje. Dijete koje je inače mirno može postati nervozno, teže zaspati, slabije se koncentrisati ili jednostavno djelovati nezadovoljno bez očiglednog razloga. Kod žena se osjetljivost na vremenske promjene takođe češće primjećuje, što se povezuje sa složenim djelovanjem hormonskog sistema. Sve to pokazuje koliko različito organizam može odgovoriti na iste spoljašnje uslove.
Nemir koji ne možemo objasniti ponekad samo traži malo više razumijevanja.
Kada shvatimo da nam određeni vremenski periodi teško padaju, prvi korak nije traženje čudesnog lijeka, već prilagođavanje svakodnevnih navika. Više kretanja tokom dana može pomoći da se organizam lakše nosi sa osjećajem tromosti, dok boravak na svježem zraku često prija više nego dugo ostajanje u zatvorenom prostoru. Čak i obična šetnja može biti korisna ako je redovna i prilagođena mogućnostima osobe. Važno je i obratiti pažnju na san, jer loš odmor može dodatno pojačati umor, nervozu i probleme sa koncentracijom.
Nekada nam ne treba velika promjena, već nekoliko jednostavnih navika koje vraćaju osjećaj ravnoteže.
Način života ima posebno mjesto u cijeloj priči. Pušenje, na primjer, dodatno utiče na krvne sudove, pa kombinacija cigareta i nepovoljnih vremenskih uslova može predstavljati dodatno opterećenje za organizam. Slično je i sa pretjeranim korištenjem energetskih napitaka, posebno kada se već osjećamo iscrpljeno. Umjesto pokušaja da se tijelo stalno „pogura“ stimulansima, korisnije je obratiti pažnju na kretanje, kvalitetnu ishranu, dovoljno tečnosti i redovan odmor. Voće, povrće i namirnice bogate mineralima mogu biti dio takve svakodnevne rutine, ali ne treba očekivati da bilo koja pojedinačna namirnica može riješiti sve tegobe.
Briga o sebi najčešće počinje upravo onda kada prestanemo tražiti brzo rješenje za svaki problem.
Posebno je važno razlikovati uobičajenu osjetljivost na vrijeme od simptoma koji zahtijevaju medicinsku procjenu. Ako osoba već ima probleme sa srcem ili krvnim pritiskom i primijeti naglo pogoršanje stanja, nije dovoljno sve pripisati vremenu. Isto važi i kada se pojave jaka glavobolja, izražena vrtoglavica, bol u grudima, ozbiljne smetnje sa disanjem ili drugi simptomi koji odstupaju od onoga što osoba inače osjeća. Meteoropatija ne bi trebalo da bude izgovor kojim ćemo zanemariti zdravstveni problem. Naprotiv, poznavanje vlastitih reakcija može pomoći da ranije primijetimo kada nešto nije uobičajeno.
Postoji razlika između poznate nelagode i signala koji traži da zastanemo i potražimo pomoć.
KLJUČNI MOMENT: Vrijeme nije uvijek samo ono što gledamo kroz prozor. Nekada ga tijelo osjeti prije nas. Umor nije uvijek lijenost. Glavobolja nije uvijek slučajnost. Nemir nije uvijek bez razloga. A kada se isti obrazac ponavlja, vrijedi poslušati vlastiti organizam.
Najtiši unutrašnji signali često ostanu najduže u našem sjećanju.
Vremenom sam prestala posmatrati dane sa naglim promjenama kao nešto što jednostavno moram pretrpjeti. Počela sam više obraćati pažnju na san, kretanje i ono što unosim u organizam, ali i na vlastito raspoloženje. Kada osjetim da mi tijelo šalje signal da usporim, ne pokušavam ga više uvijek nadjačati obavezama. Nekome će pomoći lagana šetnja, nekome više odmora, a nekome razgovor sa ljekarom kako bi se isključili drugi uzroci tegoba. Najvažnije je shvatiti da iskustvo jedne osobe ne mora biti isto kao iskustvo druge i da ono što nekome djeluje bezazleno, drugome može ozbiljno poremetiti svakodnevicu.
Kad naučimo prepoznavati vlastiti ritam, i promjene oko nas postaju nešto lakše podnošljive.
Upravo zato meteoropatiju ne treba ni ismijavati ni automatski pripisivati svakoj tegobi. Vremenske promjene mogu biti jedan od faktora koji utiču na to kako se osjećamo, ali zdravlje je mnogo složenije i na njega utiču san, stres, fizička aktivnost, ishrana, postojeće bolesti i brojne druge okolnosti. Najkorisnije je posmatrati vlastiti organizam kroz duži period i primijetiti kada se simptomi javljaju, koliko traju i da li se ponavljaju u sličnim uslovima. Takva pažnja može pomoći da bolje razumijemo vlastite reakcije, ali i da na vrijeme potražimo stručni savjet kada tegobe postanu jače ili neuobičajene.
Možda ne možemo promijeniti nebo iznad sebe, ali možemo naučiti pažljivije slušati ono što se događa ispod njega.
