Šta, ustvari, treba da večeramo?

Kao što znaju svi koji su bili ili upravo jesu na nekoj od dijeta za gubitak kilograma, vrlo je važna vrsta, količina i vrijeme kada se hrana unese u organizam.

I dok neke dijete predviđaju obilnije večernje obroke, čini se da to i nije baš najbolji način za mršavljenje, posebno ako se radi o kasnijim večernjim obrocima. Naime, što kasnije pojedete večernji obrok, tim gore, jer tijelo ne stigne da svari hranu dok ste budni i aktivni.

Ako jedete i nakon toga vrlo brzo odete na spavanje, nesvarena hrana će velikim dijelom ostati nesvarena do jutra, zbog usporavanja cjelokupnog metabolizma.

Studija koju je sprovelo „Northwestern University“ pokazala je da osobe koje jedu obroke u nepravilnim intervalima, posebno one koje jedu u večernjim i noćnim satima kada bi trebalo da spavaju, to uveliko utiče na povećanje kilograma.

Maksimalan broj kalorija

Kada ste na dijeti, znate koliko kalorija smijete dnevno unijeti u organizam, ako želite izgubiti određeni broj kilograma. Prema spomenutoj studiji, večera ne bi smjela da sadrži više od 25 odsto ukupne dozvoljene dnevne količine kalorija. Primjera radi, ako dnevno u tijelo smijete da unesete 1500 kalorija, večera ne bi smjela da sadrži više od 375 kalorija.

Takođe, kada jednostavno ne možete izbjeći kasniji obrok, neka on sadrži što manje kiselina, koje se teško vare.

Izbjegavajte večernje obroke koji obiluju mesom, žitaricama i mliječnim proizvodima, posebno ako planirate za manje od dva sata da odete na spavanje.

Pokušajte jesti što je ranije moguće, barem četiri sata prije nego što planirate da idete da spavate i da obroci imaju što manje skroba. Večera neka vam se većinom sastoji od svježe kuvanog povrća i malo proteina.

Manje kiselina

Ako imate naviku u večernjim satima da jedete pšenične proizvode s mlijekom ili jogurtom, preporučujemo da tu naviku promijenite, ili barem smanjite količinu koju unosite, jer se pšenica (u bilo kojem obliku) teško vari. Umjesto toga jedite voće i povrće. Takođe, umjesto standardnih žitarica, možete pokušati s integralnim pirinčem, prosom ili ječmom. Sve te žitarice imaju u sebi visoki udio vlakana, koje poboljšavaju i ubrzavaju probavu. Takođe, vrlo dobar su izvor proteina, što je jako dobro ako se u večernjim satima bavite sportom.

Jedite zeleno

Brokoli, spanać, kelj, tikvice, špargla, šargarepa i crvene ljute papričice imaju antioksidativno djelovanje, pa se preporučuje njihovo konzumiranje u večernjim satima. Ne samo da su vrlo zdravi i dobri za probavu, nego i zdravlje cijelog organizma, pa mogu pomoći u usporavanju znakova starenja, sprečavanju bolesti srca, krvnih sudova, pojavu raka i ublažavaju posljedice stresa.

Manje napora, manje kalorija

Kada malo bolje razmislite, logično je da u večernjim satima unosite manje kalorija u organizam, jer ako uveče ne radite, onda ne trošite toliko energije. Veći unos kalorija u organizam vam je potreban tokom dana, kada ste aktivni, zbog toga je vrlo važno da pojedete zdravi doručak, ručak i zdrave i uravnotežene međuobroke.

S vremena na vrijeme u večeru smijete da uključite i manje količine ugljenih hidrata, a kada je u pitanju spremanje večere, kuvajte na što manje ulja i masnoće. Više se orjentišite na zdrave začine koji će jelo učiniti ukusnim. Nemojte zaboraviti da barem jednom na dan pojedete ribu, bilo za ručak, bilo za večeru.

Prijedlozi za večeru:

1. Riba s roštilja – losos, tuna, pastrmka, skuša

2. Sezonsko povrće – sirovo, kuvano na pari, pečeno na roštilju

3. Rižoto od povrća ili pečurki (bez sira)

4. Miješano povrće kuvano u woku – grašak, šargarepa, luk, papričice, pomiješano sa pilećim ili ćurećim prsima (koristite male količine ulja) – povrće treba ostati hrskavo

5. Supa ili čorba, s malo masnoće

6. Voće – svježa voćna salata (s malo ili ništa žutog šećera), pečene jabuke, kompot od kajsija

Takođe, imajte na umu da gladovanje isto nije rješenje, jer će se tokom noći metabolizam još više usporiti, što će spriječiti i gubitak kilograma. Osim toga, nagli pad šećera u krvi može dovesti do opšte slabosti, pada pritiska, mučnine, nemogućnosti da zaspite, pa tako i pretjerane želje za slatkom ili slanom nezdravom hranom.

Cilj je da u večernjim satima ne pretjerujete s hranom, ali isto tako da ne gladujete, nego pronađete zlatnu sredinu u obliku uravnoteženog zdravog obroka, koji će ispuniti svoju funkciju.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.