Na prostorima zemalja koje su nastale raspadom Jugoslavije i danas se spominje Titovo vrijeme, kod nekih kao vrijeme blagostanja, kod drugih kao mračni period u kojem nisu uživali određene slobode. Ovoga tjedna istražujemo, što mladi misle o Josipu Brozu Titu, državniku koji je umro davno prije nego su se oni rodili? Kakvi su njihovi stavovi o socijalizmu, sustavu u kojem su odrastali njihovi roditelji.
Mladi koji su rođeni u drugoj polovini osamdesetih i početkom devedesetih o Jugoslaviji, kako kažu, ne znaju puno. Nekadašnju zajedničku državu uglavnom povezuju sa manjom nezaposlenošću. Mladi iz Doboja, Doboj Istoka i Prnjavora, sa kojima je razgovarao Arnes Grbešić, navode i da o njenom lideru Titu ne znaju mnogo, ali i smatraju da je, za razliku od današnjih političara, za vrijeme njegove vladavine bilo daleko manje nacionalizma.
Crnogorski studenti o Titu i Jugoslaviji učili su uglavnom od svojih baka i djedova. Šta mladi iz Crne Gore misle o balkanskim političkim liderima, a šta o Josipu Brozu i Jugoslaviji i zašto žale što nisu živjeli u njoj slušamo u prilogu Lele Šćepanović:
Mladi iz Srbije, rođeni pred početak ili nakon raspada Jugoslavije, odrastali su ili na jugonostalgičnim pričama, ili onima u kojima se o „bivšoj Jugi“ govori kao o zemlji u kojoj se nisu smjeli izjašnjavati kao Srbi. Takvi dijametralno suprotni narativi primjetni su i među beogradskim studentima sa kojima je razgovarao Dušan Komarčević:
Jedan od razloga nezadovoljstva mladih je što se u novonastalim državama, kako kažu, ne prepoznaje njihov potencijal. Primjer su učenice Sarajevo koledža, Ema Smajlović iz Bugojna i Selma Fuško iz Travnika. Osvojile su zlatnu medalju za kapsule za razgradnju laktoze u mlijeku na BOSEPO olimpijadi u Sarajevu, a u lipnju bi trebale sudjelovati na internacionalnom natjecanju u SAD-u. Međutim, za odlazak u Sjedinjene Države same su morale prikupiti novac. Priču ima Marija Augustinović:
I studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli predstavljaju BiH u najboljem svjetlu. S pet natjecanja u simultanim suđenjima o ljudskim pravima pred međunarodnim i državnim sudovima, vratili su se sa prestižnim priznanjima. Za naš program su ispričali koliko će im ovakvo iskustvo dobro doći u karijeri budući da se nakon završenog studija vide upravo kao zagovornici ljudskih prava. Detalje ima Maja Nikolić:
Banjalučki književnik Berislav Blagojević dobitnik je godišnje nagrade za najbolju knjigu koju bira Udruženje književnika Republike Srpske. U svom romanu „Bumerang“ Blagojević piše o odlivu mladih iz malih sredina. Blagojević, iako višestruko nagrađivani pisac, djela prevođenih na svjetske jezike, magistar geografskih nauka, u Banjaluci radi kao portir. S njim je razgovarao Milorad Milojević:
Davnih šezdesetih godina Gelenderi su bili kultno okupljalište građana Bihaća i mjesto gdje su se rađale i prve ljubavi. Mladi Bišćani, koji su zapravo o Gelenderima čuli od svojih roditelja, baka i djedova odlučili su vratiti im stari sjaj. Prije dvije godine mladi okupljeni u Udruženju ABC utemeljili su manifestaciju „Jesen na Gelenderima“, kojom nastoje mlade privući da se ponovno druže na tom mjestu. Priča Dženite Duraković:
