Psihijatrija takve opise naziva sumanutim idejama, a među njima su najčešća upravo umišljena proganjanja. Prije ere interneta i društvenih mreža oboljeli su najčešće imali sumanutu ideju proganjanja preko satelita ili recimo TV ekrana.
Danas su u taj spektar ušli i sasvim novi pojmovi s kojima se susrela dr. Dunja Drobac, specijalistkinja psihijatrije u spomenutoj bolnici. Liječenje je doživotno– Globalnom upotrebom interneta i različitih društvenih mreža sve se češće javljaju sadržaji poput proganjanja preko Facebooka, Twittera i sličnih mreža. Analizom sadržaja i formi tih specifičnih tzv. Facebook psihoza zaključujemo da one nisu novi dijagnostički entitet, nego modifikovani sadržaj već poznatih formi sumanutih ideja proganjanja, emitovanja i kontrole.
U proučavanju sumanutih ideja od ključnog je značenja uvažavanje aktuelnog društvenog i kulturnog konteksta – objašnjava dr. Drobac ističući razliku između psihoze i ovisnosti. Pacijenti s ovim problemom nisu, odnosno ne moraju biti ovisni o internetu i društvenim mrežama, već imaju psihotični poremećaj s karakterističnim simptomima.Na takve psihičke poremećaje redovno utiču, objašnjava dr. Drobac, kulturni i istorijski činioci, okolina, aktuelna društvena situacija…
– Karakteristično za psihoze je što ti pacijenti ne testiraju realitet, a osobe s problemom ovisnosti nemaju taj problem i liječe se na drukčiji način. Psihotičnog pacijenta liječimo u bolnici – kaže dr. Drobac dodajući, u vezi s tretmanom, da je važna razlika je li riječ o bolesti ili poremećaju. U slučaju bolesti liječenje je zapravo doživotno, odnosno pacijent može svoje stanje držati pod kontrolom uz pomoć lijekova, dok je kod poremećaja liječenje kraće i pacijent će vjerovatno ozdraviti.I u jednoj i drugoj varijanti liječi se antipsihoticima. No, ono što je nužno jeste u inicijalnom razgovoru s pacijentom tražiti i informacije o korištenju društvenih mreža. I to je krucijalna razlika u odnosu na prethodne godine.
Izraelsko istraživanje– Koristi li pacijent internet i društvene mreže dragocijen je podatak kojem bi trebalo pristupiti s jednakom ozbiljnošću kao i kod uzimanja drugih podataka, poput onih o navikama pacijenta ili eventualnoj zloupotrebi psihoaktivnih supstanci – zaključila je dr. Drobac koja je ove slučajeve, zajedno s koleginicom dr. Janom Pušić, obradila i u stručnom radu.Povezanost psihoza i Facebooka, odnosno društvenih mreža, utvrđena je i jednim stranim radom, onim dr. Uri Nitzana sa Univerziteta u Tel Avivu.
Prema istraživanju dr. Nitzana, pacijenti koji su imali takve napade imaju i neke zajedničke osobine poput usamljenosti i neiskustva s tehnologijom.
