Kada govorimo o zdravoj prehrani, voće nam je često prva asocijacija. Međutim, jedno znanstveno istraživanje pokazuje da voće nije nužno na vrhu ljestvice najzdravijih namirnica, barem ne kad se gleda omjer hranjivih tvari i kalorijske vrijednosti. Istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta William Paterson u New Jerseyju obuhvatilo je 41 najčešće konzumiranu biljnu namirnicu. Uspoređivali su njihov sadržaj vitamina, vlakana, minerala i drugih važnih nutrijenata u odnosu na broj kalorija, kako bi ih rangirali prema tzv. nutritivnoj gustoći.
Rezultati su mnoge iznenadili: nijedna voćka nije se našla među deset najzdravijih namirnica. Na vrh ljestvice zasjela je potočarka, vodena biljka koja se rijetko nalazi na hrvatskim tanjurima, ali je, prema ovoj analizi, nutritivno savršena. Dobila je maksimalnih 100 bodova, zahvaljujući bogatstvu vlakana, kalcija, kalija, proteina, folata i vitamina A, B12 i D.
Studija je objavljena u znanstvenom časopisu američkog CDC-a Preventing Chronic Disease, a na drugom mjestu našao se kineski kupus s ocjenom 91,99. Slijede ga blitva (89,27), listovi cikle (87,08), špinat (86,43) i cikorija (73,36). Jasno je, dakle, lisnato zeleno povrće je kralj nutritivne gustoće.
Lisnato zeleno povrće na vrhu
Voće i povrće živih boja, iako bogato antioksidansima, u ovom su rangiranju prošli znatno lošije. Crvena paprika najbolje je kotirala s ocjenom 41,26, a iza nje slijede bundeva (32,23), rajčica (20,37) i limun (18,72). Iznenađujuće, bobičasto voće poput borovnica, malina i brusnica nije se ni kvalificiralo za listu.
Iako su i neke druge namirnice s popisa – poput rajčice – botanički klasificirane kao voće, zanimljivo je da je limun, jedini koji se i u svakodnevnom govoru prepoznaje kao voće, postigao najvišu ocjenu. Ta činjenica mnoge bi mogla iznenaditi, s obzirom na to da se limun zbog svog izrazito kiselog okusa rijetko konzumira samostalno.
Ipak, limun je iznimno zdrav i postoji mnogo načina da se uključi u svakodnevnu prehranu. Najjednostavniji je način korištenje limunova soka, koji je bogat hranjivim tvarima i često se koristi u popularnoj limunovoj vodi. Taj napitak, koji hvale brojne zvijezde, navodno pomaže u detoksikaciji tijela, no važno je koristiti ga pravilno kako ne bi došlo do oštećenja zubi ili želuca.
Limunov sok također se može dodavati u salate, jela od ribe, mesa ili povrća, kao i u različite umake i rižota, primjerice u popularne špagete al limone. Kako bi jelo bilo još zdravije, preporučuje se koristiti tjesteninu od cjelovitih žitarica ili heljde umjesto obične bijele tjestenine. Osim toga, limun se može iskoristiti i za pripremu zdravih sorbeta ili kao dodatak jutarnjem jogurtu. Iako biste morali pojesti oko 350 grama limuna da biste zadovoljili dnevne potrebe za hranjivim tvarima (što nije realno), kombinacija limuna s ostalim zdravim namirnicama može značajno poboljšati nutritivnu vrijednost vaših obroka.
Za kraj, vrijedi napomenuti da jabuka, iako je često isticana kao najzdravije voće, nije bila uključena u ovu studiju. To ne znači da nije zdrava, već da nije rangirana kao jedna od najbogatijih namirnica po gustoći hranjivosti. Dakle, sljedeći put kad poželite zdravi zalogaj, možda je bolje posegnuti za limunom nego za jabukom, barem s nutritivnog aspekta.
izvor dnevno.hr
