Zašto Trump ne može maltretirati Kinu

Sjedinjene Američke Države ne mogu ‘dobiti’ trgovinski rat s Kinom i svaka pobjeda bit će Pirova.

Dok američki predsjednik Donald Trump nastavlja destabilizirati postratni globalni ekonomski poredak, veći dio svijeta kolektivno drži dah. Analitičari traže riječi da opišu njegov napad na konvencionalne norme vodstva i tolerancije u modernoj liberalnoj demokratiji. Vodeći mediji, suočeni s predsjednikom koji je ponekad strašno neinformiran, a ipak zaista vjeruje u svoje riječi, oklijevaju uočljivo lažne izjave nazvati lažima.

No, neki smatraju da ispod ovog haosa i samohvale postoji ekonomski princip u nesređenom povlačenju Trumpove administracije iz globalizacije. Prema ovom stanovištu, SAD je prevaren da omogući uspjeh Kine i jednog će dana Amerikanci zažaliti zbog toga. Mi, ekonomisti, vidimo odricanje vodeće uloge SAD-a kao historijsku grešku.

Važno je priznati da su korijeni antiglobalizacijskog pokreta u SAD-u mnogo dublji od pitanja obespravljenih radnika u proizvodnji. Primjera radi, neki ekonomisti protivili su se Transpacifičkom partnerstvu (TPP – trgovinski sporazum 12 zemalja, koji bi pokrio 40 posto globalne ekonomije) zbog upitnog opravdanja da bi takvo partnerstvo oštetilo američke radnike. To partnerstvo zapravo bi otvorilo Japan u daleko većoj mjeri nego što bi utjecalo na SAD. Odbijanje ovog dogovora samo otvara vrata kineskoj ekonomskoj dominaciji širom Pacifika.

Izgleda da su američki populisti, možda inspirirani pisanjem Thomasa Pikettyja, neimpresionirani činjenicom da je globalizacija uzdigla stotine miliona očajno siromašnih ljudi u Kini i Indiji u globalnu srednju klasu. Liberalni pogled na uspon Azije kaže da to čini svijet poštenijim i pravednijim mjestom, gdje čovjekova ekonomska sudbina ne zavisi toliko od mjesta u kojem je rođen.

Populistička logika

Ali, jedan dosta ciničan stav prožima populističku logiku: da je, u svojoj pretjeranoj vjernosti globalizmu, SAD posijao sjeme za vlastito političko i ekonomsko uništenje. Takozvani trampizam iskorištava ovaj osjećaj nacionalne smrtnosti; evo nekoga ko misli da može nešto učiniti u vezi s tim. Cilj nije samo da se američki poslovi “donesu kući” već da se kreira sistem koji će produžiti američku dominaciju.

“Mi se trebamo usredsrediti na svoje”, mantra je Trumpa i ostalih. Nažalost, s ovim stavom teško je vidjeti kako Amerika može zadržati svjetski poredak koji joj je decenijama bio od velike koristi. I nemojte pogriješiti: Amerika jest bila veliki pobjednik. Nijedna druga velika država nije ni blizu toliko bogata, a američka srednja klasa još je imućna po globalnim standardima.

Da, demokratski predsjednički kandidat Bernie Sanders bio je u pravu rekavši da je Danska divno mjesto za život i da dosta toga radi kako treba. Mogao je spomenuti i da je Danska relativno homogena država, u kojoj živi 5,6 miliona ljudi čija je tolerancija prema imigraciji niska.

Kako god, voz globalizacije odavno je otišao sa stanice i ideja da se može vratiti krajnje je naivna. Šta god se moglo uraditi drugačije prije nego što je američki predsjednik Richard Nixon posjetio Kinu 1972. godine, više ne može. Sudbina Kine i njena uloga u svijetu sada je u rukama Kineza i njihovih lidera. Ako Trumpova administracija misli da može vratiti vrijeme počinjanjem trgovinskog rata s Kinom, jednake su šanse da će time ubrzati ekonomski i vojni razvoj kao i da će ih usporiti.

Trumpova administracija dosad se sukobila samo s Kinom, skoncentriravši ranu protivtrgovinsku retoriku na Meksiko. Iako je Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini, koji Trump kritizira, vjerovatno imao tek umjerene posljedice na američku trgovinu i poslove, on je pokušao poniziti Meksikance insistiranjem da oni plate Trumpov zid duž granice, kao da je Meksiko američka kolonija.

Nepromišljeno je od SAD-a da destabilizira svoje latinoameričke susjede. Meksičke institucije u bliskoj budućnosti trebale bi se pokazati sasvim izdržljivima; ali, dugoročno gledano, podsticanjem protivameričkog sentimenta trampizam će okrenuti protiv sebe lidere koji su inače naklonjeni američkim interesima.

Hiljadu milijardi američkog duga

Ako Trumpova administracija pokuša primijeniti ovako grube taktike na Kinu, dočekat će je neugodno iznenađenje. Kina ima finansijsko oružje, uključujući 1.000 milijardi dolara američkog duga. Prekid trgovanja s Kinom mogao bi dovesti do poskupljenja u radnjama povoljnih cijena, poput, naprimjer, Walmarta i Targeta, na koje se veliki broj Amerikanaca oslanja.

Dalje, veliki dijelovi Azije, od Tajvana do Indije, u opasnosti su od kineske agresije. Kineska vojska trenutno je relativno slaba i vjerovatno bi izgubila konvencionalni rat sa SAD-om, ali ova situacija brzo se mijenja i Kina bi uskoro mogla imati svoje nosače aviona i druga naprednija vojna postrojenja.

SAD ne može “dobiti” trgovinski rat s Kinom i svaka pobjeda bit će Pirova. SAD mora pregovarati s Kinom kako bi zaštitio svoje prijatelje u Aziji i uspješno se nosio s nepouzdanom Sjevernom Korejom. Najbolji način da se postignu dobri dogovori koje Trump, kako kaže, pokušava ostvariti jest otvorenija trgovina s Kinom, a ne destruktivni trgovinski rat.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Zadnje iz rubrike

Najnovije vijesti »

Popularno

Nema aktuelnosti za ovaj period!

Facebook

Fotografija dana