Zašto je vrijednost bitcoina porasla 700 odsto od početka pandemije?

Ovako naglom porastu vrijednosti prve kriptovalute svakako je doprinio rizik od ekonomskog kraha izazvanog pandemijom Kovidom-19 kada su vlade širom svijeta preplavile globalno tržište novcem iz centralnih banaka kako bi povećale potrošnju i pomogle u spašavanju ekonomije

Vrijednost digitalne valute bitcoin raste, a u prvoj sedmici januara je prvi put dosegla više od 40.000 američkih dolara, udvostručivši se za manje od mjesec dana. Cijena bitcoina je skočila za više od 700 odsto otkako je pandemija prvi put proglašena u martu 2020., od početnih vrijednosti od oko 5.000 dolara.

Ovako naglom porastu vrijednosti prve kriptovalute svakako je doprinio rizik od ekonomskog kraha izazvanog pandemijom Kovidom-19 kada su vlade širom svijeta preplavile globalno tržište novcem iz centralnih banaka kako bi povećale potrošnju i pomogle u spašavanju ekonomije.

Ali povećana količina novca smanjuje njegovu vrijednost i tjera ljude da traže tipove imovine koja je otporna na inflaciju. U ovakvoj klimi, bitcoin je postao zaštita od nadolazeće inflacije i loših prognoza za druge imovinske vrijednosti, pojašnjava magazin Maniveb (Moneyweb).

Takođe, dodatni razlozi su, kako piše Blumberg, da ga posjeduje relativno mali broj ljudi – oko dva odsto računa kontroliše 95 posto sveukupne ponude bitcoina. Ako se njime trguje kada je količina mala, promjene u cijenama će biti povećane. Kao i tržišna struktura kriptovalute koja se sastoji od stotina nepovezanih berzi koje su u stvari tako nezavisna ostrva likvidnosti.

Povećana potražnja institucionalnih, korporativnih i nedavno maloprodajnih investitora za digitalnim valutama podstkla je porast bitcoina na samom početku 2021. Potražnju je povećala mogućnost brzog prihoda u svijetu u kojem trenutno vladaju ultra niski prinosi i negativne kamatne stope, piše agencija Rojters.

Međutim, kako upoziravaju ekonomski stručnjaci, moglo bi doći do novih korekcija vrijednosti kriptovaluta. “Iako je daljnji rast neizbježan, investitori ne bi trebali očekivati da će uspon biti pravolinijski”, rekao je Gavin Smit, izvršni direktor konzorcijuma za kriptovalute, Panksora Grupe, prenosi Rojters.

“Realnost je da je bitcoin daleko od toga da bude ‘čarobno stablo novca’, niti je oslobođen padova u vrijednosti. Zapravo, možemo očekivati padove od čak 25 posto u trenutcima kada investitori povremeno povlače stečenu dobit”, dodao je Smit.

Šta je bitcoin?

Bitcoin je digitalni novac, stvoren i čuvan elektronski, ne štampa se kao novčanice i njegovo tržište je decentralizovano, što je najznačajnija karaktereistika kriptovaluta. Proizvodi se pomoću kompjutera širom svijeta koristeći softver koji rješava matematičke probleme.

Tržište kriptovaluta je relativno novo s bitcoinom koji je nastao prije 12 godina kao idaja softver divelopera Satoši Nakamotoa – stvaranje valute bez centralne vlasti, s elektronskim prijenosom, s vrlo malim ili nikakvim troškovima transakcije.

Bitcoin je prvi put lansiran 2009. kao kriptovaluta i neko vrijeme je korišten kao digitalni novac na marginama ekonomskih tokova. Od tada je postao mejnstrim valuta, a danas se gotovo ekskluzivno koristi kao “digitalno zlato”, što znači rijedak digitalni izvor imovine.

Intelektualno i ideološko porijeklo bitcoina potiče iz sajberpank pokreta iz 1990-ih i početka 2000-ih godina, na koji se gledalo kao na anti-establišment, anarhistički projekat usmjeren na rušenje modernog kapitalizma, dok su danas kupci bitcoina sami stubovi finansijske elite na Vol Stritu i u Sitiju.

Britanski Gardijan piše kako se bitcoin početkom 2017. vinuo sa nešto ispod 1.000 dolara da bi se u roku od 12 mjeseci približio vrijednosti od 20.000 dolara, a zatim pao na oko 3.000 dolara u roku od nekoliko sedmica početkom 2018. godine. Tada ga je većina mejnstrim investitora, centralnih bankara i finansijera otpisali kao opasan, anoniman instrument za prevarante i teroriste.

Prema Gregu Banu, direktoru strategije za kompaniju za digitalnu imovinu KrosTauer, tržište je s infrastrukturnog stajališta fragmentirano. Mnoge platforme posluju pod različitim standardima i s “drugačijom filozofijom”, rekao je Ban, piše Blumberg.

Bitcoin se kopa (mined) pomoću kompjutera, tj. korištenjem procesorskog vremena i distribucije u bitcoin mreži, uz pomoć matematičke formule za proizvodnju bitcoina koja je svima dostupna jer je napisana OpenSource kodom, odnosno otvorenim softverom.

Mreža takođe procesira transakcije napravljene pomoću bitcoina, što rezultira stvaranjem vlastite platne mreže. Bitcoin protokol, tj. algoritam pomoću kojeg funkcioniše ovaj sistem, ograničen je na izdavanje 21 miliona bitcoina.

Međutim, svaki bitcoin ima puno veću vrijednost od tradicionalne valute i zato se dijeli na manje dijelove. Najmanja je milionitinti dio, Satoši, koji je dobio ime po njegovom tvorcu.

Zašto bitcoin zovu “digitalno zlato”?

Tradicionalne valute temeljene su na, vrijednim metalima, zlatu i srebru. Bitcoin se ne temelji na zlatu, već zavisi od matematike i algoritma u kojem rudari bitcoina kopaju i izvlače kriptovalute.

U prošlosti su investitori kupovali stvari od vrijednosti kao što je zlato kako bi se osigurali protiv inflacije jer ono održava stabilnu vrijednost tokom ekonmskih kriza. Ovaj put, piše Gardijan, neki analitičari govore kako bi bitcoin mogao da postane alternativa vrijednim metalima.

Analitičari multinacionalne investicione banke JP Morgan kažu da bi bitcoin mogao da vrijedi čak 146.000 američkih dolara po komadu ako bi se uspostavio kao vrijednosna imovina kao što je zlato.

Upoređujući digitalnu valutu s plemenitim metalom, rečeno je da će bitcoin morati porasti za više od četiri puta kako bi odgovarao vrijednosti zlata u vlasništvu privatnih investitora od 2,7 milijardi dolara. To bi značilo “podrazumijevajući teoretsku cijenu bitcoina od 146 hiljada dolara”.

Međutim, da bi se podudarala s percepcijom vrijednosti zlata – koja se uspostavljala kroz milenijum kao stvar koju vrijedi posjedovati – kriptovaluta bi morala da postane mnogo manje nestabilna, smatra Nikolaos Panigirtzoglou, analitičar koji je napisao istraživanje za JP Morgan.

Za razliku od tradicionalnih valuta, bitcoin ne može doživjeti inflaciju jer je ograničen na 21 milion bitcoina – u slučaju da su valute tradicionalnog novca i dalje vezane za zlato one bi zavisile od količine zlata koje posjeduje odrežena država.

Bitcoin ne može izaći iz svoje mreže, vezan je za ograničeni broj, a dugoročne prognoze su da će većom eksploatacijom njegova vriednost biti podložna deflaciji. Ali što se više približava konačnom broju od 21 milion vrijednost će biti stabilnija.

Tako da se njegova uloga u finansijama digitalnog doba takođe stabilizuje prema predviđanjima ekonomskih analitičara.

“Nedavni rast bitcoina ne iznenađuje. Ohrabrujuće je vidjeti ozbiljnije razmatranje bitcoina i imovinske vrijednosti digitalne valute, jer on ima stvarni potencijal za preoblikovanje globalnih finansija kakve poznajemo”, rekao je Mihael Sonenshein, izvršni direktor kompanije Grejskejl Investments, najvećeg svjetskog menadžera kripto imovine, za CNN Business.

Zadnje iz rubrike

Najnovije na portalu »

Popularno

Facebook