Bosna i Hercegovina ide ka disoluciji, a Milorad Dodik ima plan da državu učini potpuno nefunkcionalnom kako bi svi odustali od nje, izjavio je za „Dnevni avaz” Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.
On je u ekskluzivnom intervjuu za Dnevni Avaz pojasnio zašto je u posljednjem istupu u Vanjskopolitičkom odboru irskog parlamenta rukovodstvo RS nazvao separatističkim te pozvao Evropsku uniju da ih izolira.
Ešdaun poziva Brisel da poduzme tri ključna i hitna koraka da bi spasio situaciju u BiH od daljnjeg pogoršanja.
Loša dinamika
– Cijelih 11 godina BiH je išla putem jedinstva, funkcionalnosti i prema Evropskoj uniji, međutim, posljednjih pet-šest godina dinamika se promijenila i ide u suprotnom pravcu – upozorava Ešdaun.
Na šta, konkretno, mislite, u kojem pravcu ide zemlja imajući u vidu sve ono što se ovdje događalo tokom agresije?
– Ne mislim da će doći do nasilja, ali ni to ne treba, nažalost, potpuno isključiti. Ali vjerujem da postoji realna opasnost da BiH postane nefunkcionalna crna rupa. Političari moraju preuzeti odgovornost i djelovati konstruktivnije u interesu građana.
Odakle Vi, zapravo, vidite da dolazi ta opasnost? Je li to samo ono što dolazi iz manjeg bh. entiteta?
– Opasnost je, zapravo, dinamika koja ide prema disoluciji i raspadu, a ne jedinstvu. To je započelo u RS, to je započeo Milorad Dodik kada mu je međunarodna zajednica dozvolila da prijeti reformama, nezavisnom pravosuđu, državnom fiskalnom sistemu i drugim državnim strukturama koje su građene 11 godina. Evropska unija se nije pokazala dovoljno snažnom da to zaustavi. Kao posljedica takve pozicije RS odmah se javljaju i glasovi o trećem entitetu. Čak i bošnjačke stranke poput SDA sada mnogo više pažnje posvećuju Federaciji nego državi. To znači da Bosna ide unazad, prema situaciji u kojoj postoje samo dva entiteta, a države je sve manje.
Kada ste spominjali Dodika i vlasti RS, opisali ste ih kao separatiste.
– Da, jer oni jesu to – separatisti. Ne kažem da će se on nasilno odvojiti, već da igra istu ulogu kao Milo Đukanović i da državu učini nefunkcionalnom kako bi svi odustali od nje.
Tri koraka
Šta se, zapravo, onda može uraditi?
– Kako ja vidim stvari, EU bi morala biti mnogo odlučnija, ne dozvoliti da se sruši ono što je postignuto. A vrlo jasno sam rekao šta treba uraditi. Prvo, EU treba razgovarati samo s onima koji su za jačanje države, a ne za raspad. Drugo, nastavak napretka Beograda prema Uniji mora biti uvjetovan time da Srbija eksplicitno kaže da je protiv bilo kojeg koraka koji slabi državu. I treće, EU mora biti energičnija u korištenju svojih mehanizama pritiska, odnosno da resurse koje ulaže koristi tako da oni ne idu onima koji blokiraju evropski put.
Je li EU sposobna uopće to uraditi, znajući da je i sama u dubokoj krizi?
– Da, u tome i jeste stvar. Postoji opasnost da njen utjecaj slabi. Ja ne kažem da se treba vratiti bonskim ovlastima nego da EU ima mehanizme i da ih mora efikasno koristiti.
Sav posao doveden u pitanje
– Volio bih da Brisel nije zauzeo ovako relaksiran stav prema dinamici koja postoji u BiH. Više bih želio da vrši snažniji pritisak da se stvari u BiH poprave. U osnovi, sav posao koji su uradili visoki predstavnici od Petriča (Petritsch), i oni prije njega, pa ono što sam i sam uradio, sada se dovodi u pitanje – kaže Ešdaun.
