Bosanski narod se suočio sa genocidom i zadržao nivo civiliziranosti

Lideri evropskih zemalja u vrijeme Osmanskog carstva na Balkan su gledali kao na mjestu na kojem se Osmanlije nalaze kao jedan prolazni element, koji treba svakog časa da nestane ne ostavljajući nikakve tragove, rekao je na današnjem simpoziju na temu  „Velika iseljavanja i književnost iseljeništva“ povodom stogodišnjice Balkanskih ratova, ekspert za pitanja osmanske historije doc. dr. Akif Kirecci.

Kirecci je rekao da se posljednjih godina vidi veliko interesovanje za turske serije u kojima je prikazana Osmanska historija ali i turski običaji.

„Vidimo da mnogi gledaju turske serije u kojima su prikazani turski običaji, vladari i njihovi životi. Jedna od njih je i o sultanu Sulejmanu koja je posljednjih dana izazvala razne rasprave“, kazao je on.

On je također naveo da se do Prvog svjestkog rata u historiji Zapadne Evrope ne spominje prisustvo Osmanske imperije.

„Pogled kršćana na Balkan u tom periodu je bio takav da su Osmanlije posmatrali kao prolazni element na Balkanu, kao prolaznog gosta“, kazao je Kirecci i dodao da su tadašnji evropski vladari ignorisali svako njihovo prisustvo na Balkanu.

Kirecci je također kazao da su pogrešni pogledi da su Osmanlije na ove prostore došlo samo zbog borbe i nadmoći.

„To su pogrešni pogledi koji su prisutni kako kod nas tako i na Zapadu“, kazao je on.

U svom izlaganju Kirecci je istakao da su dolaskom Osmanlija u Evropi bile prisutne tri klase ali da su se oni uspjeli nametnuti i narodu kao i aristokratama.

„Oni su sa sobom donijeli nove zakone i nove poreze koji su doveli, prema nekim zapisima, do slabljenja kršćana na ovim prostorima. Međutim, Osmansko Carstvo je pružilo pravo na život običnom čovjeku“, kazao je on.

Kirecci je također dodao da su i pravoslavci i muslimani bili bezbjedni u to vrijeme jer ih je čuvala osmanska vojska.

Koordinator Turske agencije za međunarodnu saradnju (TIKA) Zulkuf Oruč je u okviru na temu „Nacionalni pokreti na Balkanu pod Osmanskom vlašću u 19 stoljeću i dokidanje osmanskog millet-sistema“ rekao da je 19. stoljeće period nacionalizma na Balkanu.

Oruč je također rekao da se nacionalni ustanci dešavaju baš u to vrijeme.

„Dolazi do nacionalnih ustanaka u mnogim zemljama kao što su Grčka i Albanija koje su prve izašle iz Osmanskog carstva“, kazao je on i dodao da je nacionalizam izgrađen na osnovu imena.

On ističe da se nacionalizam tada posmatrao kao modernizam i da se građenjem novog društva, staro “čistilo od stranih elemenata”.

„Počašćen sam što sam ovdje i što nas je Bosna toplo prihvatila u ovim zimskim danima“, kazao je na početku svog izlaganja Mehmet O. Alkan koji je govorio o utjecaju Balkanskih ratova na društvenu i političku strukturu Osmanske države.

„Narod koji se suočio sa genocidom zadržao je civilizaciju i to me impresioniralo kod Bosanaca“, kazao je Alkan.

„Međutim, taj suživot je bio prisutan sve do Balkanskih ratova. Cijeli život sam proveo analizirajući taj period i te ljude“, kazao je on i dodao da se tada  učenicima prvi put na učenje daju nacionalne pjesme.

„70 posto današnje Turske čine ljudi koji su na ove prostore došli iseljavanjem“, kazao je Alkan.

„Zarobljenici i iseljenici u vrijeme rata“, bila je tema o kojoj je govorio Hasan Korkut koji je kazao da je ovu temu obrađivao kao diplomski  rad.

On je kazao da je na osnovu pisanih dokumenata doznao sa kojim su se poteškoćama zarobljenici i iseljenici suočavali.

Također je ukazao na važnost Crvenog polumjeseca kao humanitarne organizacije koja je pružila pomoć stanovnicima mnogih zemalja pa i Bosne i Hercegovine.

Simpozij je u Sarajevu okupio istaknute naučnike, istraživače i književnike iz BiH i Turske.

Zadnje iz rubrike

Najnovije na portalu »

Popularno

Facebook