Nedavno je akcija carinika na aerodromu u Štutgartu izazvala “bol u grudima” svakog pravog zaljubljenika u mobitel Samsung Galaxy S4. Carinici su čekićima porazbijali 250 ovakvih mobitela koji su na tržištu imali vrijednost od 150.000 eura. Naravno – to bi bila vrijednost da su u pitanji bili originali, a ne falsifikati.
Policija u Štutgartu falsifikate je otkrila u jednoj pošiljci iz Hong Konga. Ciljno odredišta paketa koji je poslan zračnom poštom bila je Gruzija. Carinici su posumnjali da nešto nije u redu s pošiljkom čim su pročitali kako ona sadrži “kablove” u vrijednosti od 2000 eura. Sada je pokrenuta istraga čiji cilj je da se otkrije da li je po srijedi bila pojedinačna pošiljka, ili se radi o mreži proizvođača i liferanata falsifikovanih “kablova” tipa Samsung Galaxy S4.
Nova studija o problemu falsifikovanih mobitela širom svijeta je pokazala kako industrija zbog ovakvih ilegalnih proizvoda gubi 6 milijardi dolara godišnje. “Naše istraživanje je pokazalo da je tokom 2013. godine u svijetu sasvim legalno prodato oko 148 miliona primjeraka falsifikovanih i nekvalitetnih mobitela. Pretpostavljamo da je broj prodatih falsifikata na crnom tržištu i u online-šopovima mnogo veći”, kaže Michael Milligan, generalni sekretar organizacije Mobile Manufacturers Forum, koja stoji iza istraživanja.
“Božićna” cijena
A falsifikati se prodaju ne samo u Kini i Gruziji, nego i u Njemačkoj. Tako je samo u decembru prošle godine jedna prevarantska firma iz Kelna “opelješila” svoje mušterije za preko pola miliona eura. Firma je uoči Božićnih praznika “po specijalnoj božićnoj cijeni” prodavala skupocjene mobitele iPhone 5, Samsung Galaxy S3 i S4 ili HTC One i to za oko 100 eura jeftinije nego u prodavnicama.
Kupci koji su platili unaprijed nikada nisu vidjeli ni pare ni mobitel, a oni koji su poručili mobitel pouzećem dobili su u ruke jeftini i bezvrijedni falsifikat.
Hemikalije i olovo u uređajima
Samo u Indiji falsifikovani mobiteli imaju 20% udjela na tržištu. Koncerni tako gube 1,5 milijardi dolara godišnje, a država 85 miliona dolara direktnih i 460 miliona dolara indirektnih poreza.
“Falsifikovani mobiteli se sklapaju od jeftinih materijala i komponenti. Oni sadrže mnogo veći procenat štetnih materija poput raznih hemikalija ili olova”, upozorava Milligan.
Mnogi u potrazi za što nižom cijenom kupuju mobitele na online-portalima, uvjereni kako su “obavili odličan posao”, ali nisu ni svjesni da su kupili kopiju poznate marke. Uz pomoć internet stanice spotafakephone.com mogu da se identifikuju falsifikovani mobiteli, baterije ili punjači.
Original ili kopija?
Postoje i načini kako da provjerite da li se radi o originalu ili kopiji:
– IMEI broj: Originalni mobiteli imaju jedinstveni serijski broj za registrovanje na internet-stranici proizvođača. Kod falsifikovanih uređaja ovaj broj je često kopiran ili je nevažeći.
– Cijena: Ako je cijena “isuviše dobra” da bi bila istinita, to je već povod da vam se “upali crvena lampica”. Vjerovatno se radi o falsifikatu.
– Kvalitet: Obratite pažnju na greške u natpisima na mobitelu, na tipkama, na nekvalitetan ispis, ukoso zalijepljene etikete, ili neravnine na sastavima uređaja. Loša obrada (i izgled) uređaja jedan je od prvih znakova da se radi o falsifikatu.
Inače, njemački carinici na aerodromu u Štutgartu primjećuju da se tokom protekle godine u dobroj mjeri povećala trgovina piratskim proizvodima, koji se uglavnom šalju poštom. Podaci za 2013. još nisu poznati, ali je u 2012. godini zaplijenjeno i uništeno 3200 falsifikovanih uređaja.
