List prenosi objašnjenje da su širom svijeta kriminalci prodrli duboko u vlade, do nepredviđenog nivoa, a dešava se i obratno – da umjesto da udare na “moćne klanove neke vlade preuzimaju njihove nezakonite operacije”.
“Za razliku od normalnih država, mafijaške države se ne oslanjaju samo povremeno na kriminalne grupe kako bi ostvarile određene spoljnopolitičke ciljeve. U mafijaškoj državi visoki vladini zvaničnici su zapravo integralni igrači, ako ne i lideri kriminalnih preduzeća, a prioritet su im odbrana i promocija poslova tih preduzeća. U mafijaškim državama poput Bugarske, Gvineje Bisao, Crne Gore, Mjanmara, Ukrajine i Venecuele, nacionalni interes i interes organizovanog kriminala su nerazriješivo isprepletani”, navodi se u analizi, prenose “Vijesti”.
U mafijaškim državama, piše “Forin afers”, “vladini zvaničnici pribavljaju bogatstvo za sebe, svoje porodice i prijatelje koristeći novac, radnu snagu, politički uticaj i globalne kriminalne veze da cementiraju i prošire vlast”.
“U stvari, vodeće pozicije u nekim od svijetski najprofitabilnijim preduzećima s one strane zakona više ne popunjavaju samo profesionalni kriminalci; tu su sada i visoki vladini zvaničnici, poslanici, šefovi obavještajnih službi, policijski čelnici, oficiri, a u nekim ekstremnim slučajevima čak i šefovi država ili članovi njihovih porodica”, navodi se u časopisu američkog Savijeta za spoljne poslove.
U analizi se, kako se navodi, naširoko razmatraju veze između kriminala i državnih institucija u Rusiji, ali ima puno drugih primjera.
Mafijaške države, kako je objašnjeno, nije lako kategorisati jer su “zamagljene konceptualne linije između državnih i ostalih aktera”, pa je teško predvidjeti njihovo ponašanje, što ih čini posebno opasnim u međunarodnom okruženju.
Autor analize objavljene u “Forin ofisu” je dr Moizes Naim, poznat po knjizi prevedenoj na 18 jezika “Zabranjeno: Kako krijumčari, trgovci kriminalci i plagijatori otimaju globalnu ekonomiju”.
