Oboljeli su pospani, bezvoljni, tromi, dobijaju na težini, stalno im je hladno, pate od zatvora – opstipacije, kosa im je suha, lomljiva, koža također suha i peruta se, blijedi su, slabije pamte, ponekad promukli, gube koncentraciju…
Piše: JASMIN NIKŠIĆ, bachelor zdravstvene njege i terapije
Hipotireoza je skup kliničkih simptoma koji nastaju usljed smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitne žlijezde. Ulogu u nastanku hipotireoze ima hormon hipofize koji stimulira štitnjaču.
Najčešći uzroci ovog, ponekad i za ljekara, teško prepoznatog oboljenja su: hronična upala, nedostatak joda u hrani, hirurško odstranjenje žlijezde, liječenje radioaktivnim jodom, upotreba lijekova.
Posebni oblik je urođena hipotireoza, koja neprepoznata i nedijagnosticirana već u porodilištu, dovodi do kretenizma (posljedica teškog nedostatka joda). Sedam puta je češća kod žena i zahvata sve dobne grupe.
Genetske predispozicije
Prema riječima prim. dr. Smiljane Viteškić, specijaliste opće medicine u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, za hipotireozu postoje i genetske predispozicije.
– Kod prepoznavanja bolesti može se uočiti kako je kompletan organizam usporen. Oboljeli su pospani, bezvoljni, tromi, dobijaju na težini, stalno imaju osjećaj hladnoće, pate od zatvora – opstipacije, kosa im je suha, lomljiva, koža također suha i peruta se, blijedi su, slabije pamte, ponekad promukli, gube koncentraciju, imaju otečene očne kapke, dok žene imaju i poremećaje menstruacije, a muškarci smanjeni libido – ističe Viteškić neke od najvažnijih simptoma hipotireoze.
Simptomi se razvijaju postepeno, pa se bolest najčešće ne prepozna do uznapredovalog stadija. Neki pacijenti simptome pripisuju drugim problemima, a hipotireoza se otkriva sasvim slučajno.
– Liječenje se provodi nadomještanjem hormona štitne žlijezde-tiroksinom koji se uvodi postepeno, a redovno kontrolira kod endokrinologa. Ako se terapija uzima pravilno, najčešće nema komplikacija. U slučajevima kada se pacijent ne pridržava propisane terapije, može se javiti najteži oblik hipotireoze – tzv. miksedemska koma koja završava smrtno u 80 posto slučajeva. U situacijama prevelike doze hormona javljaju se simptomi hipertireoze – mršanje, nervoza, tahikardija, osjećaj topline…, pojašnjava Viteškić.
Posvećenost ljekara
Naglašava kako je za dijagnozu vrlo važna posvećenost ljekara pacijentu u smislu uzimanja detaljne anamneze, jer se simptomi hipotireoze mogu pripisati depresiji, a u kasnijim godinama i Alzhaimerovoj bolesti.
– U procesu prevencije nastanka hipotireoze u razvijenim zemljama svijeta, u so se dodaje jod, kao važna supstanca za proizvodnju tireoglobulina. U porodilištima se rade rutinski testovi za otkrivanje bolesti. Hipotireozu je nemoguće spriječiti, ali se može rano prepoznati i preduhitriti komplikacije. Niz je preporuka koje se bolesnicima daju kako bi promijenili stil života. Kod upotrebe dodataka prehrani važno je posavjetovati se s ljekarom. Preporučuje se smanjenje namirnica bogatih ugljikohidratima, a savjetuje konzumiranje voća, maslinovog ulja, plave ribe, orašastih plodova, te čajevi od komorača i koprive. Zatvor je najbolje regulirati odabirom namirnica kao što su šljive, kruške, jogurt, smokve i brokula – kazala je Viteškić i potcrtala važnost tjelesne aktivnosti, posebno hodanja i vožnje bicikla te izbjegavanja stresnih situacija.
Prognoze
Prognoza bolesti je odlična ukoliko se nadomjesna terapija uzima redovno u dozi propisanoj od ljekara. Bolesnici moraju biti svjesni da je terapija tiroksinom najčešće doživotna. U slučaju Hashimotovog tiroiditisa (autoimuna bolest u kojoj imunološki sistem stvara antitijela koja napadaju štitnu žlijezdu) potreba za tiroksinom najčešće se postepeno pojačava, pa se doza lijeka mora povisiti. U slučaju postpartalnog (kod majke nakon poroda) tiroiditisa, te nakon subakutne upale štitnjače, hipotireoza je najčešće prolazna.
(Faktor.ba)
