I dok se u Americi evakuira 200.000 ljudi zbog opasnosti od pucanja brane, hercegovačka umjetna jezera i brane imaju drugi problem – nedostatak vode.
Loša hidrološka godina i pojačana proizvodnja električne energije, doveli su do toga da je da je nakon Jablaničkog i Ramsko jezero na najnižem nivou u posljednjih nekoliko godina.
Gledano okom promatrača, danas dolina potopljene Gornje Rame izgleda mrtvo, toliko nestvarno i beživotno, kao da gledate u pustinjske predjele, piše rama-prozor.info.
Na dnu Ramskog jezera nalazi se potopoljeno selo Kopčići, u kome je život nekada bujao, a danas su na tom mjestu vidljivi tragovi glinenih posuda, opeke, čavala, ljudske obuće, kao i ostataka prostranog groblja, džamije i minareta.
Ramsko jezero postoji od 1968. godine i nastalo je kao rezultat potapanja korita rijeke Rame. Kada je vodostaj na normalnom nivou, njegova dužina iznosi približno 12 kilometara. Kako su nam potvrdili Ramljaci najveća izmjerena dubina jezera je iznosila oko 95 metara.
Ono što ga izdvaja od ostalih umjetnih jezera u BiH su otoci i poluotoci. Na jednom od poluotoka Ramskog jezera nalazi se Franjevački samostan Rama-Šćit.
Na ovom jezeru pripremala se i veslačka reprezentacija Australije, a za osvajanje medalje na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru ovdje su se pripremali i hrvatski veslači Braća Martin i Valent Sinković, te Damir Martin.
