Novi Pazar: Prezentovan “Bosanski atlas ratnih zločina 1992-1995”

Svrha i cilj "digitalnog atlasa zločina" je da se razumije prošlost i gradi sigurna budućnost

O zločinima se mora govoriti kako se ne bi dozvolilo da se zločni zaborave kao nakon Drugog svjetskog rata u interesu “bratstva i jedinstva”, a onda nam se zločini dogode devedesetih godina, rečeno je danas na promociji projekta “Bosanski atlas ratnih zločina 1992-1995” u Novom Pazaru.

Na prezentaciji u galeriji Kulutrnog centra Novi Pazar, koju su organizirali Istraživačko-dokumentacioni centar (IDC), Sarajevo, ZFD Forum BiH i “Urban-In” iz Novog Pazara, je predočeno da je svrha i cilj “digitalnog atlasa zločina” da se razumije prošlost i gradi sigurna budućnost i da niko više i nikada ne piše bosansku historiju osim Bosanaca.

“Moramo zapamtiti šta se desilo i razumjeti uzroke i ciljeve. Podaci koje prikazujemo pokazuju geografiju zločina, mjesta, pojedince i način kako su zločini vršeni. Ne da bi plakali i da bi se zatvorili u prošlost, već da bi razumjeli prošlost i gradili sigurniju budućnost, spremni da se odupremo onima koji će ponovo eventualno dovesti u pitanje integritet države Bosne. Historiju Bosne više neće pisati ni Beograd ni Zagreb, mi ćemo to raditi na način da poštujemo nedvosmisleno utvrđene činjenice, bez političkih primjesa”, rekao je Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC) iz Sarajeva.

Sumirajući iskustva sa prezentacija, ocjenio je da je, u zavisnosti od sredina zemalja bivše Jugoslavije, svijest o važnosti historijskih događaja na različitom nivou i da zajednica počinitelja zločina “u svrhu katarze” mora prihvatiti činjenice.

“U Bosni i Hercegovini javnost realno zna šta se sve desilo tokom ratnih stradanja, u drugim državama nisam siguran. Onima koji su došli da unište Bosnu nije stalo do istine. Po Srbiji smo imali probleme da nađemo salu za prezentaciju, iznenađen sam nedostatkom interesa na Kosovu, u Hrvatskoj je bio dosta dobar interes. Neće promijeniti karakter rata u BiH ako priznam da je neko od pripadnika Armije BiH počinio zločin. Na drugoj strani, proces koji je psihološki, socijalan i emotivan, u zajednici počinitelja mora da se desi, mora priznati šta je uradila, prihvatiti činjenice, što se, nažalost, ne dešava”, rekao je Tokoča u razgovoru.

On je u obraćanju na promociji pojasnio da ovaj obimni projekat obuhvata “Bosansku knjigu mrtvih”, koja predstavja rezultate istraživanja ljudskih gubitaka u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, i “Bosanski atlas ratnih zločina”, koji se kao digitalni memorijal vezuje, široj publici, dijaspori, novinarima i akademskoj zajendici, te treba da omogući pristup ogromnoj bazi podataka i arhivi Istraživačko-dokumenetacionaog centra (IDC) u Sarajevu.



Kako je prezentovano, u “Atlasu” je, u elektronskom obliku, na mapi registrovano 126 masovnih grobnica, upisano 96.000 imena žrtava, devet hiljada je onih za kojima se još traga, preko pet hiljada je spornih imena, hiljade silovanih žena…

Tokača je poručio da istina o zločinu protiv Bosne treba da bude zasnovana na činjenicama, a ne na nekim nepouzdanim interpretacijama.

“Ono što Bosanski atlas ratnih zločina čini posebnim jeste činjenica da su događaji i lokacije, ne samo precizno označeni na karti (tj. locirani u određenim ulicama ili poljima), već se nude i svi dodatni, u ovom času raspoloživi, dokumenti kao ilustracija o onome šta se desilo – npr. fotografje i videozapisi, sudske presude, izjave svjedoka, spomenici ili groblja. Štaviše, mjesta masovnih grobnica (gdje god da su tijela identifkovana) su povezana sa listom žrtava dobijenom iz baze podataka IDC-a. Dodatno, obezbijeđena je i opcija pretraživanja svih žrtava i incidenata, upisivanje prezimena ili naziva mjesta (za događaje).”

Projekat ljudskih gubitaka u Bosni i Hercegovini, kao empirijsko istraživanje, je trajao 10 godina, popisano je oko 100.000 građana, korišteno je više od 700 izvora i broji desetine hiljada različitih izjava kako bi se kompracijom podataka došlo do apsolutne istine o tome šta se desilo svakom pojedincu.

Prezentacija Bosanskog atlasa ratnih zločina 1992-1995. u Novom Pazaru je dio niza regionalnih prezentacija ovog značajnog dokumenta i organizovan je nakon prezentacije u Prištini.

Uz finansijku podršku njemačkog ZFD Foruma, “Bosanski atlas ratnih zločina 1992-1995” do sada je u Srbiji prezentiran u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a u Hrvatskoj u Zagrebu, Osijeku, Vukovaru i Puli. Od jeseni se planira da se projekat prezentira i u Crnoj Gori, a završna faza će biti u Bosni i Hercegovini.

Projekat ne obuhvata samo ubistva već i razaranje kulturno-historijskog naslijeđa i uništavanja tragova kulturnog i civilizacijskog postojanja u Bosni i Hercegovini.

Zadnje iz rubrike

Najnovije na portalu »

Popularno

Nema aktuelnosti za ovaj period!

Facebook

Fotografija dana