Svaka decenija toplija je od prethodne zbog čega ne samo da ljeta postaju sve neprijatnija već se čovječanstvo suočava i sušom, poplavama i porastom nivoa mora, ističe se u novom izvještaju organizacije. Generalni sekretar Mišel Žaro smatra da su za skok žive u termometru krivi izduvni gasovi.
„Koncentracija ugljen-dioksida i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte dostigla je maksimum 2012,i očekujemo nove rekorde 2013. To znači da smo osuđeni na vreliju budućnost”, prenosi Bi-Bi-Si riječi Mišela Žaroa.
„Sve najtoplije godine su one poslije 1998. i ova godina podvlači taj trend. Najhladnije godine sada su toplije nego najvrelije prije 1998”, dodao je Žaro.
Do sličnog zaključka došli su i profesori Univerziteta na Havajima čija je nedavna studija pokazala da će do 2047. najhladnije godine biti toplije nego što su danas najpaklenije. Istraživači su istakli da će se do pomenute godine živa u termometru zadržati na najvišim podeocima i da je to neizbježan proces. Ipak, dodaju i da je trend moguće odložiti za 20 do 25 godina ako zemlje uspiju da obuzdaju emisiju gasova.
Ekolozi uglavnom smatraju da su industrija i prekomjerna potrošnja krivi za klimatske promjene. Mnogi naučnici ukazuju na to da sve toplije godine i decenije dokazuju da je globalno zagrijevanje u toku i da tome doprinose tehnologije razvijenih država, a u posljednje vrijeme i ekonomije u usponu poput Kine i Indije.
Čak je i predsjednik Svjetske banke Džim Jong Kim upozorio da porast temperatura više ne može da se ignoriše. On uopšte ne sumnja i da je do nedavnog tajfuna na Filipinima došlo usljed ljudske aktivnosti, dakle zbog proizvodnje, a ne ćudi prirode.
Žaro upozorava da će globalno otopljavanje i porast nivoa mora dovesti do poplava i još i jačih uragana zbog čega će posebno patiti priobalno stanovništvo. Iako i dalje ima političara i naučnika koji tvrde da su klimatske promjene izmišljene i da trka u proizvodnji i potrošnji ne šteti planeti, činjenica je da temperature rastu. Tajfun koji je prema zvaničnim podacima vlasti na Filipinima odnio više od 2.000 života samo je posljednji primjer prirodnih katastrofa. Kako ocjenjuju ekolozi, promjena vremena i ekstremni uslovi sigurno su u posljednjih 12 mjeseci zabilježeni u Australiji, Južnoj Africi, Pakistanu, Austriji, Finskoj, Kini i Japanu.
Kao mjeru zaštite od izliva bijesa prirode, SMO predlaže vladama da odmah ukinu subvencije za proizvodnju i korišćenje fosilnih goriva i podstaknu upotrebu zelenih tehnologija. Mnoge vlade, međutim, ne prihvataju slične savjete iz straha od usporavanja ekonomija i pada bruto društvenog proizvoda.
