Slovenija će danas dobiti mandatara nove vlade, i dalje imati premijera u tehničkom mandatu, ali neko vrijeme neće imati ministre ni vladu.
Marjan Šarec, čija je lista na izborima održanima još trećeg lipnja, na cilj je stigao kao drugi – iza Janeza Janše i njegove Slovenske demokratske stranke, ali će dobiti priliku da sastavi vladu. U tome ima podršku nekoliko stranaka, ali i uvjetno obećanje Ljevice. Devet zastupnika okupljenih oko čelnika Ljevice Luke Meseca obećalo je dići ruku za Šarecove ministre i podržati ih u radu, ali u vladu ne žele – niti biti ministri, niti ijedan odgovorni položaj.
Prema tome, Šarec oko sebe ima, uz 13 zastupnika svoje liste, još 10 zastupnika stranke Socijalni demokrati Dejana Židana (kojem bi trebalo pripasti mjesto predsjednika parlamenta), isto toliko iz Stranke modernog centra dosadašnjeg premijera (trenutno u tehničkom mandatu) Mire Cerara, te po pet zastupnika Stranke Alenke Bratušek i Demokratske stranke umirovljenika Slovenije koju vodi dosadašnji šef slovenske diplomacije Karl Erjavec. To je ukupno 43 zastupnika, no to je za većinu u 90-članom Državnom zboru – nedovoljno. I u tome je važna podrška Ljevice.
Vlada za mjesec dana
Vjerojatno izglasavanje mandatara u Državnom zboru, nakon više od dva mjeseca pokušaja okupljanja većine i slanja desnice u opoziciju (Slovenska demokratska stranka Janeza Janše ima 25 zastupnika, kršćanski demokrati Mateja Tonina iz Nove Slovenije sedam, a Slovenska nacionalna stranka Zmage Jelinčiča četiri mandata), ne znači da će Slovenija i dobiti vladu, ukazuje Petra Sovdat, novinarka dnevnika Finance. Slijedi 15 dana u kojima Šarec mora predložiti nove ministre te njihova potvrda u parlamentu, što znači da još mjesec dana Slovenija neće imati vladu.
Na upit jamči li manjinska vlada i političku stabilnost, s obzirom na iskustva koje je Slovenija imala za vrijeme mandata Mire Cerara, Sovdat podsjeća ni kako Cerarov kabinet nije bio stabilan, a koalicijski partneri stalno su se svađali. Imali su samo sreću, kaže, da su vladali u dobra vremena, u konjunkturi.
„Manjinska vlada s istim partnerima, neiskusnim premijerom i ekstremnom ljevicom kao odlučujućim faktorom nije dobra vijest za (globalno) nesigurnu situaciju“, konstatira Sovdat.
I vrlo kratko odgovara na dodatna pitanja – ima li Šarec dovoljno političke snage i sposobnosti voditi državu, jer ipak je Slovenija mnogo odgovorniji i teži zadatak nego vođenje Kamnika, te mogu li se politički čelnici buduće vladajuće koalicije naći na zajedničkom putu i okupiti se oko zajedničkog interesa. Njezin je odgovor kratko i jasno – ne.
Gregor Virant, nekadašnji predsjednik slovenskog parlamenta te dva puta ministar – jednom javne uprave, a drugi put unutarnjih poslova – sumnja u Šarecove sposobnosti vođenja državne politike, primjećujući da razina kompetentnosti vlade pada iz mandata u mandat. Konstatira kako Slovenci stalno traže nova lica u politici, misleći da postoji čarobni štap te pita: „što će nam nova lica ako se politički model ne mijenja“.
„Sloveniji su potrebna dva mandata vlade normalne, umjerene, liberalne desne sredine. Nažalost, alternativa koju na desnici nudi ‘orbanizirani’ Janša nije prava i ljudi to neće kupiti. Dok se na desnici ne pojavi normalna alternativa, imati ćemo ljevičarske vlade sa stalno novim licima“, smatra Virant.
Već podijelili resore
U vrhu vlasti ostaju neka stara lica (Erjavec, koji sad očekuje poziciju ministra obrane) i relativno mlada lica (Cerar, koji će očito zamijeniti spomenutog Erjavca na čelu Ministarstva vanjskih poslova), ali se i vraćaju neka druga lica (bivša premijerka Bratušek, koja ne bi preuzela niti jedno ministarstvo, nego bi bila potpredsjednica vlade bez resora, zadužena za proračun i zdravstvo).
„Za sada su uspjeli podijeliti pozicije između sebe, ali već je jasno da svi žele one unosne (financije, infrastruktura, ekonomija), a nitko ne želi zdravstvo i rad. To je slučaj u kojem ili dobijete dobar posao (Erjavec, Bratušek) ili dobar portfolio da udovoljite interesima unutar stranke ili krugovima oko vodstva stranke (Židanovi Socijalni demokrati i Cerarova Stranka modernog centra“, ukazuje politolog Tomaž Deželan s ljubljanskog Sveučilišta.
Za razliku od Sovdat, Deželan vjeruje da Šarec ima dovoljno političke snage i sposobnosti voditi državu, ali strahuje da će „njegovi koalicijski partneri krenuti s napadom čim namirišu krv“.
„Problem je što će se Šarec istrošiti jer mu nedostaju ljudski resursi. Krug ljudi oko njega je mali i ograničen u pogledu kompetencija. Ako posegne za drugim, ‘nezavisnim stručnjacima’, neće imati nikakve kontrole nad njima“, upozorava Deželan.
Šarec kao politička enigma
Za novinarku i urednicu Radio-televizije Slovenije, Tanju Starič mandatar za sastav slovenske vlade je „politička enigma“. Podsjeća da se do sada nije oprobao u državnoj politici, iako je bio jako uspješan na predsjedničkim izborima. Tada nije pravio neke veće greške u kampanji, ukazuje, i gotovo da je pobijedio političkog veteran Boruta Pahora.
„U kampanji za parlament nije bio uvjerljiv da je jedina prava alternative Janezu Janši i da može preuzeti mjesto najmoćnijeg političara u državi. Dobio je manju podršku nego što su to ankete predviđale, no bez dvojbe je ambiciozan, pokazao je odlučnost i pragmatičnost, a kao bivši glumac zna nastupati u javnosti“, opisuje Starič političko djelovanje Marjana Šareca. Dodaje i kako će „od toga kakvu će ekipu sastaviti uvelike ovisiti politička moć i autoritet koji tek mora izgraditi“.
„Greške mu neće oprostiti ni koalicijski partneri, niti naravno protivnici. To da su očekivanja niska zapravo ide u njegovu korist – ukoliko je bude znao iskoristiti“, navodi Starič.
Po njezinim riječima, najopasnije za novu vladu bit će, kao i u mandatu Mire Cerara, „međusobno podmetanje nogu političkih prvaka“. Okuplja ih zajednički interes, dodaje, a to je onemogućiti Janeza Janšu da ponovno dođe na vlast ili ponovno ići na izbore. I to će ih držati zajedno.
„Kada zajedničkog interesa više ne bude ili ako vlada bude imala nerješive probleme i otpor javnog mnijenja, iskusniji političari će sigurno tražiti nove izbore. Obično se to događa u drugoj polovici mandata. Najkasnije do tada će se znati je li Šarec samo kratkotrajna politička epizoda ili je ušao u slovensku politiku da bi u njoj i ostao“, prognozira Starič.
Iz krize u krizu
Posljednjih 10 godina, od početka gospodarske krize, niti jedan mandat nije završen do kraja –prijevremeno su okončali premijersku dužnost Borut Pahor, Janez Janša, Alenka Bratušek, Miro Cerar. I sve koalicije u njihovim mandatima, podsjeća Starič, imale su uvjerljivu većinu u parlamentu, što znači da broj zastupnika nije jamstvo uspjeha.
Ključne bi za uspjeh Šarecove vlade sigurno mogle biti gospodarske prilike i mjere u zdravstvu, dodaje, jer će gospodarski rast održati vladajuću koaliciju na okupu i zadržati podršku Ljevice.
„Javnost će posebno pratiti promjene u zdravstvenom sustavu koji je na rubu propasti. Koalicija tvrdi da su tu jedinstveni i ako je to uistinu tako te ako budu uspjeli donijeti mjere koje će ljudi vidjeti i osjetiti, poboljšat će početni dojam po kojem je nova vlada samo privremena mjera prije novih izbora“, zaključuje Starič.
Virant vjeruje da nova vlada može opstati četiri godine, ali iz puno jednostavnijeg razloga – „sve koalicijske stranke i Ljevica znaju da propast vodi u poraz na novim izborima“. No, svjestan je da će biti puno konflikta i turbulencija unutar vladajuće koalicije, jer „pet stranaka u koaliciji i Ljevica – jednom nogom u koaliciji, a drugom u opoziciji – ne mogu voditi u mirno vladanje“.
