Na njemačkom tržištu rada stranci imaju lošije šanse od samih Nijemaca. Time su posebno pogođeni migranti iz arapskih zemalja, rezultat je istraživanja Njemačkog ekonomskog instituta. Šta je razlog tome?
Službenici, privatnici, zaposleni na određeno vrijeme sa maksimalnom platom od 400 evra (mini-posao) i vlasnici stranih restorana nisu obuhvaćeni statistikom. Ona se odnosi samo na strance sa dozvolom boravka. Izbjeglice i podnosioci zahtjeva za azil bez dozvole za rad takođe su izuzeti iz istraživanja.
Arapi – najviše nezaposleni
Uprkos tim ograničenjima stvara se “jasna ukupna slika”, kaže Holger Šefer sa Instituta njemačke privrede. “U principu su stranci znatno češće bez posla od Nijemaca. Ali mi smo ustanovili da ima stranaca koji bolje prolaze, ali i onih koji lošije prolaze od Nijemaca na tržištu rada”, kaže Šefer. Dok je stopa nezaposlenosti u Njemačkoj u junu iznosila sedam odsto, među osobama bez njemačkog pasoša bila je na nivou od 14 odsto.
Pada u oči da useljenici iz arapskih zemalja spadaju u kategoriju stranaca koji su najviše nezaposleni . Tu prednjače: Liban, Iran, Avganistan, Irak. “Ti ljudi ne dolaze u potrazi za poslom u Njemačku, već kao izbjeglice, koje bježe od rata i sukoba. Njima je ovdje teže da se snađu u pronalaženju posla”, dodaje Holger Šefer. Nezaposlenošću je pogođeno nekoliko većih grupa migranata stranog porijekla. Bez posla je tako 29.000 Italijana, ali i 140.000 od 460.000 Turaka. U poređenju sa Nijemcima, vjerovatnoća da jedan Turčin bude bez posla je dva do tri puta veća.
Migranti, koji imaju posao, dobro integrisani
Ipak ima i onih koji su dobro integrisani. Francuzi, Britanci, Azijati ili Amerikanci u Njemačkoj imaju iste šanse kao i Nijemci. “Ko se također dobro snalazi jesu stanovnici istočne i jugoistočne Evrope. Među Poljacima je samo nešto niža stopa nezaposlenosti nego kod Nijemaca. Rumuni čak imaju neznatno nižu nezaposlenost od Nemca.”
Korijeni visoke nezaposlenosti stranaca leže “u deficitu kvalifikikacija, posebno onih koje Njemačkoj nedostaju”, kaže Šefer. Stranci često nemaju nikakva stručna zvanja i vode se kao nekvalifikovana radna snaga. Četvrtina stranaca nema stručno obrazovanje. Među Nijemcima je takvih samo osam odsto. “Tu zajedno sa agencijama za rad moramo jače da se pozabavimo mladim nezaposlenim osobama iz inostranstva i da ih motivišemo da završe zanate i naprave stručnu obuku.”
