Zbog čega smo skloni noćnom prejedanju i koje su njegove posljedice

Prekomjerno, nesvjesno “noćno grickanje” hrane može dovesti do gojaznosti, a o tome bi posebno trebale povesti računa nervozne i tužne osobe, koje su, inače, najviše sklone ponoćnim užinama.

Na takvo ponašanje podstiče ih njihov iracionalni, nesvjesni dio ličnosti, upozorava italijanska psihoterapeutkinja Silvana Dalera.

Sa sličnim problemom suočavaju se i oni koji pate od poremećaja u prehrani poznatog kao “sindrom noćnog prejedanja”.

Za ovakve osobe karakteristično je da nemaju apetit prije podne, već konzumiraju veće količine hrane u večernjim satima, i često se bude tokom noći zbog snažne potrebe da nešto pojedu.

Utjehu u frižideru traže i oni koji su pod stresom ili u depresiji.

Od sindroma noćnog prejedanja pati oko jedan i po posto ukupne svjetske populacije, od čega je 42 posto gojaznih i 44 posto oboljelih od depresije.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.