Zbog čega smo skloni noćnom prejedanju i koje su njegove posljedice

Prekomjerno, nesvjesno “noćno grickanje” hrane može dovesti do gojaznosti, a o tome bi posebno trebale povesti računa nervozne i tužne osobe, koje su, inače, najviše sklone ponoćnim užinama.

Na takvo ponašanje podstiče ih njihov iracionalni, nesvjesni dio ličnosti, upozorava italijanska psihoterapeutkinja Silvana Dalera.

Sa sličnim problemom suočavaju se i oni koji pate od poremećaja u prehrani poznatog kao “sindrom noćnog prejedanja”.

Za ovakve osobe karakteristično je da nemaju apetit prije podne, već konzumiraju veće količine hrane u večernjim satima, i često se bude tokom noći zbog snažne potrebe da nešto pojedu.

Utjehu u frižideru traže i oni koji su pod stresom ili u depresiji.

Od sindroma noćnog prejedanja pati oko jedan i po posto ukupne svjetske populacije, od čega je 42 posto gojaznih i 44 posto oboljelih od depresije.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.