Dvadeset godina od zločina u Štrpcima

Posmrtni ostaci većine pogubljenih nisu pronađeni ni nakon dvadeset godina

Danas, 27. februara, navršava se 20 godina od dana kada su iz voza broj 671, koji je saobraćao na liniji Beograd – Bar, nasilno izvedeni i pogubljeni civilni putnici.

Voz su u mjestu Štrpci zaustavili pripadnici paravojne srpske formacije “Osvetnici” na čelu s haškim osuđenikom Milanom Lukićem. Iz voza su izveli, a potom, kod Višegradske Banje, i pogubili 19 putnika, od kojih je 18 bilo bošnjačke i jedan hrvatske nacionalnosti.

Posmrtni ostaci većine pogubljenih nisu pronađeni ni nakon dvadeset godina.

Viši sud u Bijelom Polju je, zbog otmice u Štrpcima, na 15 godina zatvora osudio Nebojšu Ranisavljevića iz Despotovca, a istu presudu je potvrdio i Vrhovni sud Crne Gore.

Tokom suđenja Ranisavljeviću, utvrđeno je i da je otmica bila planirana mjesec dana ranije, da su državni organi Republike Srbije znali za pripremu otmice ali da niko ništa nije preduzeo. Tokom postupka su, pored Lukića, Inđića i Ranisavljevića, pominjana i imena drugih pripadnika VRS koji su tog dana bili na stanici Štrpci, ali protiv njih nikada nije pokrenut sudski postupak.

Zbog zločina protiv čovječnosti počinjenim od 1992. do 1994. godine nad Bošnjacima u Višegradu, Haški je tribunal glavnokomandujućeg paravojne formacije “Osvetnici” Milana Lukića osudio na doživotnu robiju.

No, Haški se tribunal nikada nije bavio slučajem otmice i ubistva civila u Štrpcima.

Ugljanin: Pravda mora biti zadovoljena

Povodom obilježavanja dvadeset godina od otmice u Štrpcima, ministar u vladi Srbije, Sulejman Ugljanin, je za agenciju Anadolija izjavio da se ne može nadoknaditi bol i patnja porodica žrtava otmice, ali da trebaju izgraditi mehanizmi da se to više nikada ne ponovi.

Odgovarajući na pitanje da li država Srbija treba promijeniti stav po kojem institucije Srbije žrtvama ovog zločina ne priznaju status civilnih žrtava rata, a samim time i nadoknadu njihovim porodicama, obrazlažući to činjenicom da se incident desio na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i to da se VRS ne smatra neprijateljskom vojskom, ministar Ugljanin je, ne želeći se baviti ovim pitanjem, rekao da je to pravna procedura i da možda treba pitati ministra pravde.

Ugljanin je dopisniku Anadolije kazao da je takav stav doveo do gubljenja povjerenja Bošnjaka u državu Srbiju, a da se povjerenje može povratiti jedino uspostavom odgovarajućih institucija i korektnim odnosom države prema Bošnjacima.

“To je naš zadatak i naš cilj. Vlada je pokazala dobre namere i u tom je smislu podržala projekat izgradnje kuća za prognane i izbjegle Bošnjake iz opštine Priboj. Osim toga, mi na ovome planu moramo da pokažemo i jedan viši stepen ažurnosti”, rekao je ministar Ugljanin i naglasio da pravda mora biti zadovoljena.

“Država je dužna da deluje preventivno, što je u ovom slučaju izostalo. Država je morala da obezbedi živote i imovinu ili je tim ljudima koji su putovali trebala reći da ne garantuje za njihovu bezbednost”, rekao je ministar bez portfelja u Vladi Srbije koji je zadužen za razvoj nedovoljno razvijenih područja.

Lider SDA Sandžaka je naglasio da se aktuelnim pitanjem prvenstveno trebaju pozabaviti istražni i pravosudni organi.

U izjavi za agenciju Anadolija, Ugljanin je potvrdio i da je s ambasadorom Španije u Beogradu, Arturom Laklaustrom, u prošli utorak razgovorao o programu vlade Srbije koji se odnosi na povratak izbjeglih i raseljenih Bošnjaka na područje opštine Priboj, kao i o mogućnosti zajedničke realizacije tog projekta.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.