Poslanica Skupštine Kosova Flora Brovina jedna je od uspješnijih žena na Kosovu koja je poznata, ne samo kao političarka, već i kao ljekar, borac za ljudska prava i pjesnikinja.
Brovina je rođena 1949. u Skenderaju, ali je odrasla u Prištini. Medicinski fakultet je završila u Zagrebu, gdje je i specijalizirala pedijatriju. U periodu devedesetih bavila se humanitarnim radom, a za vrijeme bombardovanja bila je politički zatvorenik u zatvoru u Požarevcu. Iz zatvora je nakon završetka rata 1999. oslobođena nakon što je pomilovana.
Bila je kandidat za predsjednika Kosova 2001. godine ispred Demokratske partije Kosova Hashima Thaçëija. Poslanica je u svim poslijeratnim sazivima Skupštine Kosova. Ona se u Skupštini Kosova uvijek zalagala za zakonsko pravo žena na naslijeđe imovine, za rodnu ravnopravnost, za socijalnu zaštitu porodilja i mnogo drugih pitanja.
Flora Brovina u razgovoru za Anadolu Agency (AA) ističe da je zadovoljna brojnim inicijativama preduzetim od strane žena iz politike i civilnog društva na zaštiti žena, posebno na zaštiti žena koje su tokom rata preživjele seksulano nasilje. Ipak, smatra da je nivo diskriminacije žena u kosovskom društvu zabrinjavajući.
Brovina ocjenjuje da u kosovskom tranzicionom društvu žene još uvijek nailaze na prepreke u zapošljavanju i građenju svoje karijere.
“Jedan od najvećih problema je, svakako, ekonomska nezavisnost, dakle zapošljavanje. Ovo pitanje ne dotiče samo žene, već uopšteno mladu populaciju, ali naročito žene, pošto je procenat zaposlenih žena veoma mali. Na tržištu rada ona gotovo da uopšte nije konkurentna, jer su joj šanse male i njena primanja su niža u poređenju sa muškarcima, jer ima niže pozicije u odnosu na muškarce”, kaže Brovina.
Nezadovoljna je i brojem žena ministarki, poslanica i članica Predsjedništva Skupštine Kosova gdje su gotovo isključivo muškarci, uprkos činjenici da se broj kandidatkinja za poslanice stalno povećava.
Brovina kaže da današnje žene, ipak, imaju viziju o sebi i profesionalno napreduju, uprkos teretu porodice koji nose i nedostatku institucionalne podrške za zaposlene majke.
“Naredne generacije imaju priliku da djeluju drugačije, jer osvješćene žene, koje su i edukatori svoje dece, obrazuju generaciju koja rodnu ravnopravnost smatra potrebnom i neophodnom”, ističe ona.
Prisjećajući se brojnih masakara na Kosovu tokom posljednjeg rata, Brovina navodi da se kao ljekarka angažovala na liječenju rana preživjelom stanovništvu i da se u ime žena zavetovala da će biti dio odbrane stanovništva i Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
