Hadž – svi kontrasti i apsurdi na jednom mjestu

Svako putovanje sa sobom donosi blagoslov (bereket), odnosno duhovno, intelektualno i kulturno sazrijevanje pojedinca i zajednice. Hadž ima funkciju međusobnog upoznavanja i solidarnosti muslimana cijelog svijeta i kroz bijelu odjeću (ihrame) simbolizira jedinstvo i jednakost.

Međutim, sama praksa na terenu i na drugim dijelovima svijeta nam odaje suprotno stanje odnosa snaga i vrijednosti.

Hadž je obred koji je i prostorno i vremenski ograničen i predstavlja peti temelj islama, odnosno krov duhovne kuće vjernika.

Upravo zbog toga hadž je najzahtjevniji obred u islamu jer su mu preduslov halal imetak, zdravlje i fizička spremnost.

Danas kad muslimani iz mnogobrojnih azijskih i afričkih država hrle prema hladnijem ali sigurnijem sjeveru, hadž koji predstavlja godišnji kongres muslimana svijeta pada u drugi plan. Upravo zbog toga hadž je najbolje mjesto za sagledavanje stanja umeta.

To je jedinstvena prilika da svojim očima vidimo sve kontraste i apsurde na jednom mjestu.

Hadž je obred pun životne simbolike koja treba da bude dio vrijednosti pojedinca i zajednice tokom cijele godine, a ne samo u par sedmica hadža.

Poslanik Ibrahim – najveći buntovnik u historiji čovječanstva

Kaba je prvi hram za ljude na Zemlji kojeg je obnovio Poslanik Ibrahim i njegov sin Ismail. Ibrahim je najveći buntovnik u historiji čovječanstva i najveći borac protiv idola, mnogoboštva, praznovjerja…


U njegovo vrijeme totemi su bili personificirani u kipovima, a u našem vremenu idoli su skriveni duboko u nama i jako ih je teško prepoznati i odstraniti.

Kaba je simbol vjerovanja u jednog Boga i njenu veličnu i duhovnu povezanost za Bogom možemo uspostaviti samo kada u svom srcu pobjedimo sve idole i zablude.

Tavaf je kruženje oko Kabe u sedam krugova u suprotnom smjeru od sata na kazaljci. Prema hadisu čast svakog vjernika je svetija od časti Kabe. Veći je grijeh ugroziti čast vjernika nego srušiti Kabu. Da li u svojim životima tavafimo iskreno oko ljudi koji nas okružuju na način da tražimo u njima ono najboje, dojučerašnje dječake i djevojčice ili tavafimo oko svoga ega, interesa, strasti…

Ako smo spremni ući u tavaf, pa i u krugove bliže Kabi gdje je kretanje otežano, ali je znatno kraće zašto potpadamo pod autocenzuru ustručavanja ulaska u socijalne projekte od kućnog savjeta zgrade preko NVO sektora, medija ili politike. Zašto biramo uloge posmatrača čiji „doprinos“ se svodi na zvocanje i kukanje.

Hadžera – žena prvi stanovnik Meke

Žurno hodanje između Safe i Merwe je podsjećanje na Hadžeru, suprugu Ibrahima, majku Ismaila koja je u potrazi za vodom za nju i njeno dojenče, nije čekala, nije se pomirila sa sudbinom. Rezultat toga truda je vrelo Zemzem koje je hrana i lijek za hodočasnike stoljećima.

Na ovaj način islam odaje poštovanje ženi, majci, njenom trudu i odricanju kroz obrad saja. S druge strane, prva osoba koja je povjerovala u poslanstvo Muhammeda, a.s., u istom gradu nekoliko stoljeća kasnije je bila njegova žena Hatidža.

Hadž je Arefat

Brdo Arefat se nalazi izvan Harema Kabe i predstavlja glavni obred hadža. To je mjesto spoznaje, samoobračuna, pokajanja koje na najbolji način podsjeća na Sudnji dan. Muškarci su u ihramima, odjeći bez džepova što nas usmjerava da se naš najbolji kapital nalazi unutar nas.

Osobe koje se više druže sa prirodom, koje planinare će svakako bolje osjetiti blagodati boravka na Arefatu. Često u životu da bi sagledali sebe i ono što nas okružuje potrebno je da se udaljimo od svjetlosti, centra tj. Kabe i kroz sagledavanjem veličine horiznosta i čovječanstva da spoznamo našu ništavnost.

Gađanje šejtana na džemretima je prisjećanje na Ibrahima i Ismaila koji su se na taj način suprostavili Iblisu koji ih je pokušvao odvratiti od Božije naredbe. Bacanje 49 kamenčića u tri dana na džemreta je najbolja prilika da pobijedimo lošu stranu svoje duše, strasti, navike koje nam otežavaju ovaj život i izglede na drugom svijetu. Svaki kamenčić predstavlja po jednu lošu osobinu koju kroz fizički napor bacanja kamenčića povezujemo sa unutrašnjom odlukom da na taj način se kutarišemo toga tereta.

Za uspjeh je potrebno žrtvovati ono najdraže


Pored hadža prinošenje kurbana (žrtve) je druga odlika ovog bajrama. Ibrahim je bio iskušan Božijom naredbom da žrtvuje svog sina jedinca kojeg je dobio u poznim godinama. Da bismo uspjeli u životu moramo žrtvovati ono što nam je najdraže, udijeliti ono što volimo… rezultati i društvene promjene ne dolaze iz hladovine komfora.

U bosanskoj tradiciji je dio pripreme za hadž i traženje halala (oprosta) od onih prema kojima smo se ogriješili, pa čak i od onih koje nismo uvrijedili, ali oni smatraju drugačije. To je vrlo dobar socijalni mehanizam popravljanja društva.

Sa druge strane nakon povratka sa hadža osoba dolazi sa izmijenjenim, nadamo se poboljšanim stavovima i uvjerenjima. Iz pogrešnog razumijevanja islama riječ hadžija dobila je potpuno suprotno kolokvijalno značenje od svoje suštine.

Kod nas „titulu“ hadžije nose i one osobe koje nisu posjetile Meku, ali idu kroz život linijom manjeg otpora, bez hilme i zora. Takvi smatraju mudrošću nereagovanje na društvene nepravde i propuštanje prilika da se učini pomak u životnoj sredni.

Hadž je odličan trening za lidere i menadžere i nepresušni izvor inspiracije za manjinske muslimanske zajednice koje žive u uređenijim i pravednijim sistemima, ali i za one vjernike koji žive u većinskim muslimanskim državama koje su često sinonim za nepravdu i tiraniju.

Ako smo spoznali vrijednost hadža, veličinu borbe poslanika Ibrahima, njegove porodice te životni put poslanika Muhammeda, a.s., i njegove generacije nakon hadža ćemo biti integrativni i proaktivni član društva koji svojim činjenjima ili nečinjeme neće rušiti Kabu, odnosno čast ljudi, jer hadžija nije komformista.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.