Kraj Evropske unije? Crne prognoze nadvile se nad Evropom

Dok se Donald Trump priprema za svoj ulazak u Bijelu kuću a Theresa May se suočava s izlaskom Velike Britanije iz EU, idući potez Evropske unije je suočavanje s političkim neredima iz 2016. godine.

Re-nacionalizacija politike ili odbijanje globalizacije i međunarodne saradnje koja je definirala svjetski poredak nakon Drugog svjetskog rata, sada postaju nova moda, piše CNN.

Evropska unija na klimavim nogama

Evropska unija se ljulja. Ovog će vikenda italijanski premijer Matteo Renzi vjerovatno objaviti referendum o ustavnoj reformi, što će gotovo sigurno dovesti do njegove ostavke i pobjede stranki koje su protiv Evropske unije.

U međuvremenu, čini se da će u Austriji novi predsjednik postati Norbert Höfer iz krajnje desne stranke FPÖ.

Geert Wilders iz Nizozemske, koji je protiv islama i protiv Evropske unije, već je pozvao na ‘Evropsko domoljubno proljeće’ i rekao da će ‘Nizozemsku ponovno učiniti velikom’. On bi mogao pobijediti na nizozemskim parlamentarnim izborima u proljeće i s tog mjesta svrgnuti sadašnjeg premijera Marka Ruttea.

EU strahuje od izbora u Parizu i Berlinu

Ipak, Evropska unija najviše strahuje od izbora u dvije najveće zemlje članice, Njemačkoj i Francuskoj. Pariz i Berlin sad se suočavaju s desničarskom strujom. Više od toga, Evropi prijete različiti smjerovi u kojima se kreću Berlin i Pariz, što čini nemogućim dugoročne planove za Evropsku uniju.

U Francuskoj, François Fillon, izabranih republikanske stranke najvjerovatnije će se suočiti s Marine Le Pen iz Nacionalne fronte u drugom krugu predsjedničkih izbora. Tada će najvjerovatnije pobijediti. Uprkos naporima Le Pen da ‘detoksificira’ svoju stranku, ishod predizbornih anketa kaže da ju mnogi birači još uvijek smatraju previše toksičnom.

Fillona pak već uspoređuju s Margaret Thatcher i Ronaldom Reaganom, a on ima plan podizanja francuskog nacionalnog identiteta. Već je odbio ideju da bi Francuska mogla biti multikulturalno društvo. S Nacionalnom frontom, naći će se pod ozbiljnim pritiskom ponovne nacionalizacije francuske politike.

Njemačka sama u odbrani demokratije i globalizacije

U Njemačkoj će priča biti potpuno drugačija. Anti islamistička i protuimigracijska stranka AfD sigurno će si osigurati nekoliko mjesta u Bundestagu. Procjenjuje se da će dobiti 11-15 posto glasova. No kad uđe u Bundestag, bit će izolirana jer će druge stranke odbiti surađivati s njima. Većina njemačkih birača odbijat će trendove koje vide u drugim zapadnim zemljama.

Angela Merkel najvjerovatnije će osvojiti i četvrti mandat njemačke kancelarke, nakon 11 godina na vlasti i velikom migrantskom krizom zbog koje je u Njemačku pristiglo 1.1 miliona izbjeglica i tražitelja azila. Merkel će se pak suočiti s pritiskom odbrane umjerene liberalne demokracije i globalizacije, ne samo kada je riječ o domaćim biračima, već i kada je riječ o međunarodnoj zajednici.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.