Na koga vrućina najviše utječe i koji su lijekovi najopasniji

Naše tijelo nastoji da održi unutrašnju temperaturu na oko 37 Celzijevih stepeni, bez obzira na to nalazimo li se u snježnoj oluji ili usred toplotnog vala.

To je temperatura na kojoj je naš organizam navikao da funkcionira, ali kako živa u termometru raste, tijelo mora više da se trudi da se njegova unutrašnja temperatura ne poveća, piše BBC.

Ako je tijelo pretoplo, ”termostat” u mozgu šalje impulse venama i koži, one se šire, a velika količina tople krvi iz unutrašnjosti dolazi u kožu i hladi se. Dodatno hlađenje kože i krvi u njoj izaziva znoj, koji vjetri s kože i hladi je, a time posredno hladi i krv koja cirkulira u njoj.

Tako ohlađena krv vraća se u unutrašnjost tijela i hladi je. I opet, kada termostat u mozgu procijeni da je temperatura dovoljno snižena, smanjuje se protok kroz kožu i prestaje znojenje. Dakle, očigledno je da je za dobro podnošenje promjena temperature okoline vrlo važno da su krvni sudovi elastični i da se lako i brzo prilagođavaju potrebama tijela.

Kada to počinje predstavljati problem

Premda na prvi pogled zvuči jednostavno, spomenuti proces počinje da predstavlja svojevrstan napor za tijelo, a što su temperature više, tijelo se više napreže.

Otvoreni krvotok rezultira spuštanjem krvnog pritiska i tjera srce da brže pumpa krv kako bi nastavila kružiti kroz tijelo. To može izazvati blage simptome poput svraba kože od osipa, što ga izaziva vrućina, kao i otečenost stopala.

Ali, ako krvni pritisak ima preniske vrijednosti, do organa ne uspijeva da stigne dovoljno krvi, zbog čega je veći rizik od srčanog udara. Istovremeno, zbog znojenja se gube tečnost i so, a pritom se ravnoteža među njima u organizmu mijenja. Takvo stanje u kombinaciji sa sniženim krvnim pritiskom može rezultirati toplotnim udarom. Simptomi su vrtoglavica, nesvjestica, dezorijentiranost, mučnina, grčevi u mišićima, glavobolja, obilno znojenje i umor.

Ko je najugroženiji

Zdrave osobe s toplotnim valom treba da se bore tako što koriste zdrav razum, ali pojedinci su ugroženi više od ostalih.

Zbog starosti ili dugoročnih zdravstvenih stanja, poput srčanih bolesti, nekim osobama je teže da se izbore s naporima kojima toplotni val izlaže organizam. Srčani bolesnici imaju krute vene. Njihove unutrašnje površine su neravne i često s aterosklerotskim plakovima. Kada je toplo, vene u koži se prošire, više krvi odlazi u kožu, a manje krvi ostaje za unutrašnje organe i krvni pritisak pada. Kruti krvni sudovi ne mogu se stisnuti, smanjiti svoj volumen i time povećati pritisak te omogućiti odgovarajuće snabdijevanje srca, mozga, jetre i bubrega kisikom i hranjivim tvarima.

Organizam osoba koje boluju od dijabetesa tipa 1 i tipa 2 brže gubi tečnost, a zbog komplikacija nastalih usljed određenih bolesti krvnih sudova i sposobnost znojenja kod nekih ljudi ne funkcionira kao i obično.

Izuzetno je važno, kažu ljekari, prepoznati da vam je pretoplo i potom poduzeti odgovarajuće korake. Riječ je o nečemu što većina ljudi uzima zdravo za gotovo. Ali sasvim mala djeca i bebe, kao i manje pokretne osobe ugroženije su od ostalih. Više poteškoća s vrućinom mogu imati i osobe koje žive u stanovima na višim spratovima.

Povećavaju li neki lijekovi opasnost

Da, ali treba nastaviti s njihovim uzimanjem na uobičajen način i uložiti povećan napor u rashlađivanje organizma i hidriranje. Diuretici povećavaju količinu vode koju organizam izbacuje znojenjem. Brojni pacijenti ih uzimaju, uključujući i one sa srčanim problemima. Kada su temperature izrazito visoke, diuretici povećavaju opasnost od dehidracije i neravnoteže ključnih minerala u organizmu.

Lijekovi za smanjenje krvnog pritiska, takozvani antihipertenzivi mogu izazvati opasan pad krvnog pritiska u situacijama kada se krvni sudovi šire da bi se izborili s vrućinom. Usljed prevelikog gubitka tečnosti lijekovi poput statina, lijekova koji smanjuju nivo holesterola, mogu postići veću koncentraciju u krvi.

Noćne i dnevne temperature

Uz dnevne temperature, kada se obično postižu rekordi, ne treba zanemariti ni noćne jer je organizmu tokom noći potreban odmor.

Ako se i tokom noći naš organizam bori s nastojanjem da tjelesnu temperaturu održi pod kontrolom, rizik od zdravstvenih problema je veći.

Zadnje iz rubrike

Najnovije na portalu »

Popularno

Facebook

Fotografija dana