Oči otkrivaju radi li mozak brzo ili sporo

Veličina zjenice oka može otkriti radi li mozak majmuna brzo ili sporo. Veličinom zjenice može se predvidjeti hoće li majmun previše ili čak premalo procjenjivati, tvrde znanstvenici iz Japana. Znamo da se zjenice proširuju kada osoba obraća pažnju, također na obraćanje pažnje može utjecati i to kako ljudi doživljavaju prolazak vremena.

Koristeći majmune, nova studija povezuje veličinu zjenice i vrijeme izravno, a studija pokazuje kako su oči zapravo prozori funkcioniranja mozga.

Neuroznanstvenik Masaki Tanaka s Hokkaido University School of Medicine u Japanu i kolege su istrenirali tri japanska makakija da gledaju točku na zaslonu računala točno jednu sekunde. Studija je mjerila sposobnost majmuna, to jest njegovo subjektivno tempiranje: Majmuni su se morali osloniti na sebe I sami brojati milisekunde. Neposredno prije svakog ispitivanja, istraživači su mjerili promjere makakijevih zjenica.

Kad bi makaki procijenili da su skrenuli pogled prerano, njihova veličina je bila nešto veća nego u ispitivanjima u kojima su se makakiji precijenili, otkrili su istraživači. To znači da, kada su zjenice bile velike, majmuni bi osjetili vrijeme ubrzano, a kada bi zjenice bile manje, majmun bi vrijeme osjećao sporije.

Razlika u veličini zjenica je bila suptilna, ali Tanaka i kolege tvrde da su ove promjene značajne. Veličina zjenica, rezultati sugeriraju, nudi čitanje mozga kroz milisekundu.

Ovo očitavanje zjenica odražava određenu vrstu signalizacije u mozgu. Kao kemijski glasnik zove se noradrenalin I stavlja mozak u pojačano stanje budnosti, zjenice postaju veće, pokazalo je istraživanje. Ta povezanost je razlog zašto ova studija ima smisla, kaže Wheatley. Vrijeme proleti brzo ako smo koncentrirani, što će navesti majmuna da misli kako je sekunda brže prošla nego što je. Suprotno je također istina. Kada je mozak malo spor ili ne obraća pažnju, vrijeme ide sporije a sekunda se zna ”izdužiti”.

Pronalaskom da oči sadrže tragove i način na koji mozak percipira vrijeme, Tanaka kaže da će studija motivirati daljnje istraživanje o tome kako moždane stanice zapravo čine ovaj split-second izračun.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.