Trista hiljada ravnogoraca predstavlja prijetnju BiH

Intervju sa prof. dr. Adnanom Velagi─çem, dekanom Fakulteta humanisti─Źkih nauka Univerziteta ÔÇ×D┼żemal Bijedi─çÔÇť u Mostaru.

U posljednje vrijeme sve su ─Źe┼í─çe vijesti o reaktiviranom djelovanju Ravnogorskog pokreta. Koliko stvarnog, koliko virtualnog te┼íko je procijeniti, no i taj virtualni na─Źin djelovanja je, s obzirom na eru informati─Źkog komuniciranje, sasvim realan. Skoro da nema mjesta u RS-u bez op─çinske organizacije. Neki mediji su izvje┼ítavali kako se ovaj pokret potpuno relaksirano pona┼ía i u RS-u i u Srbiju, kako pri┼żeljkuju novi rat. Imali smo prilike vidjeti i snimke sa masovnih skupova simpatizera ovog pokreta. U intervjuu kojeg je dao za na┼í list, prof. dr. Adnan Velagi─ç, dekan Fakulteta humanisti─Źkih nauka Univerziteta ÔÇ×D┼żemal Bijedi─çÔÇť u Mostaru upozorava na opasnost masovnog ┼íirenja i omasovljavanja Ravnogorskog pokreta na tlu Bosne i Hercegovine.┬á Prof. Velagi─ç je posebno naglasio da Ravnogorski, neo─Źetni─Źki pokret, baziran na ideolo┼íkim osnovama iz historijskih predispozicija, predstavlja poku┼íaj reaktiviranja onoga ┼íto je konstantna te┼żnja velikosrpske politike i ideologije, a to je da se poka┼że kako kreiranje granica na Balkanu nije zavr┼íeno i kako postoje tendencije za njihovim izmjenama.

Korijeni pokreta se┼żu daleko u pro┼ílost

ÔÇ×Neo─Źetni─Źki pokret kroz o┼żivljavanje ─Źetni─Źkog pokreta Dra┼że Mihajlovi─ça poku┼íava da te granice revidira na osnovama tzv. ÔÇ×Homogene SrbijeÔÇť, ka┼że prof. Velagi─ç.

Na┼żalost, nemamo nikakve┬á objektivne reakcije zvani─Źnih dr┼żavnih tijela ili institucija o djelovanju Ravnogorskog pokreta u BiH.

Velagi─ç: To su ozbiljni propusti. Aktualna bo┼ínja─Źka politika pokazuje da je spremna samo na dnevnopoliti─Źke aktivnosti, a ne na politiku koja odre─Ĺene doga─Ĺaje posmatra kao pojavu dugog kontinuiteta. Kada govorimo o ─Źetni─Źkom pokretu radi se o pojavi koja svoje korijene ba┼ítini iz polovine XIX stolje─ça. Taj pokret nije nastao slu─Źajno. Radi se o ideolo┼íkim pretpostavkama koje je jo┼í davne 1837. godine zagovarao Teodor Pavlovi─ç, zatim nastavio Vuk Stefanovi─ç Karad┼żi─ç, a politi─Źki uobli─Źio Ilija Gara┼íanin, u svom traktatu pod nazivom ÔÇ×Na─ŹertanijeÔÇť, odnosno ÔÇ×Nacrt spoljne politike Srbije s kraja 1844.godine.ÔÇť U tom periodu nacionalni naboj je bio izuzetno jak. U Evropi su se konstituirale nacionalne dr┼żave, a balkanski kr┼í─çanski ideolozi su, pod utjecajem evropskih nacionalnih tendencija, afirmirali ┼íovinisti─Źke ideje prema svemu ┼íto nije potjecalo iz tog konfesionalnog miljea. Kod navedenih ideologa jasno je potcrtano gdje se i na koja podru─Źja prostire Srbija. Za Teodora Pavlovi─ça to su podru─Źja Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske, za Vuka Stefanovi─ça Karad┼żi─ça to je cijeli prostor Balkana na kojem se govori ┼ítokavskim narje─Źjem, za Iliju Gara┼íanina Srbija je u granicama koje obuhvataju cjelokupan prostor svih ju┼żnoslavenskih zemlja, osim Slovenije itd. Upravo su ovakvi ideolo┼íki okviri┬á postali neodvojiva ba┼ítina ─Źetni─Źkog i neo─Źetni─Źkog pokreta. Naravno da bi na┼íi politi─Źari ovo morali znati i sprije─Źiti organiziranje o─Źiglednog ┼íovinizma na teritoriji BiH.

Vi ste jedan od rijetkih nau─Źnih radnika koji je svojim nau─Źno-istra┼żiva─Źkim radom upozorio javnost na te opasnosti. Nedavno ste objavili knjigu ÔÇ× Hercegova─Źki Muslimani u koncepcijama ─Źetni─Źkog pokreta (1941-1945). Kako gledate na ─Źinjenicu da akademska zajednica ne nalazi na─Źina da istra┼żuje i publicira rezultate tih istra┼żivanja? ┬á

Velagi─ç: U ovako politi─Źki pocjepanoj dr┼żavi akademska zajednica, kao organizirana struktura, apsolutno ne postoji. To je i klju─Źni cilj protivnika demokratske Bosne i Hercegovine. Oni koji bi trebali da se pozabave ovom problematikom, a to su prije svega bo┼ínja─Źki politi─Źari, ili nemaju snage da se izbore sa problemom ili ne prepoznaju problem. Evo, pravi primjer ovoga ┼íto navodim danas se vidi na Univerzitetu ÔÇ×D┼żemal Bijedi─çÔÇť u Mostaru, koji se sistematski ru┼íi s ciljem razbijanja bo┼ínja─Źke akademske zajednice u Hercegovini. Svi, pa i oni koji ne bi smjeli, a tu prije svega mislim na zvani─Źne bo┼ínja─Źke politi─Źare iz Sarajeva, samo muklo ┼íute. Sramota.

S druge strane, nau─Źni skupovi koji se organiziraju uglavnom su inicijative nekih institucija, ─Źesto i pojedinca. Nedavno je Mostarsko muftijstvo Islamske zajednice organiziralo okrugli sto pod nazivom ÔÇ×Od ─îavkarice do istineÔÇť. Ovaj skup predstavlja jedan od rijetkih koji je pogodio u sredinu stvari (ÔÇ×in medias resÔÇť), s ciljem da se na nau─Źnim osnovama raspravlja o problemima koji se iz pro┼ílosti, vrlo suptilno, reflektiraju u dana┼ínje vrijeme.

Bosna je historijska kategorija i ne mo┼że se cijepati

Mo┼że li se odvojeno posmatrati djelovanje Ravnogorskog pokreta u drugoj dekadi XXI stolje─ça od njegove prethodnice, pokreta Dra┼że Mihajlovi─ça i ┼íta je Vas motiviralo da se bavite istra┼żivanjem Ravnogorskog pokreta?

Velagi─ç:┬á Neo─Źetni─Źko djelovanje se ni u kom slu─Źaju ne mo┼że odvojiti od ─Źetni─Źkog djelovanja iz Drugog svjetskog rata. Prije svega, to mo┼żemo vidjeti po ikonografiji koju ovaj pokret iznosi u javnosti. Tu uglavnom prevladavaju slike ─Źetni─Źkih kolja─Źa iz Drugog svjetskog rata, Dra┼ża Mihailovi─ç u svakom mogu─çem izra┼żaju i sl. Pored toga, programske teze i ciljevi koje neo─Źetnici iznose u javnost kompatibilne su sa ideolo┼íkim postavkama ─Źetni─Źkog pokreta tokom Drugog svjetskog rata. Zna─Źi, oni u kontinuitetu nastavljaju da rade na realizaciji Velike Srbije i o tome nema spora.

Ono ┼íto je mene opredijelilo za istra┼żivanje ovog pokreta jeste ─Źinjenica da se danas u javnom diskursu manjeg bosanskohercegova─Źkog entiteta ─Źetni─Źki pokret poku┼íava afirmirati, da mu se nastoji dati, ne samo karakter narodnooslobodila─Źkog, ve─ç ─Źak i antifa┼íisti─Źkog pokreta. Nastojao sam da sa nau─Źnog aspekta, konsultiraju─çi obimnu arhivsku gra─Ĺu (najve─çim dijelom neobjavljenu) i relevantnu literaturu, odgovorim na pitanja ┼íta je to ─Źetni─Źki pokret, uop─çe i u Hercegovini, i kakve mogu biti posljedice ukoliko bi se ovo pitanje ostavilo na margini dru┼ítvenih zbivanja. Tako─Ĺer, ideologija koju ba┼ítini ─Źetni─Źki pokret poku┼íava se perfidnim metodama infiltrirati u dana┼ínju politiku. Govoriti danas da je Dra┼ża Mihajlovi─ç bio oslobodilac, pokreta─Ź borbe protiv Hitlera predstavlja grubo falsificiranje historijskih ─Źinjenica. Mihajlovi─çev ideolo┼íki program baziran je na traktatu ÔÇ×Homogena SrbijaÔÇť Stevana Moljevi─ça. U tom traktatu ne─çete na─çi niti jednu re─Źenicu kojom se srpski narod poziva na otpor okupatorima Jugoslavije.┬á Njime se isklju─Źivo definiraju granice ÔÇ×Velike SrbijeÔÇť, koja, po njima, obuhvata Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, 2/3 Hrvatske, Makedoniju, te manje dijelove Rumunije i Bugarske. Zna─Źi, apsolutno se i ne spominje otpor okupatorima Jugoslavije. Naprotiv, nailazimo na dokumente iz Drugog svjetskog rata, koji govore o saradnji ─Źetnika i Nijemaca, ─Źetnika i usta┼ía, a pogotovo ─Źetnika i Italijana, sa evidentnim dokazima da je ─Źetni─Źki pokret na podru─Źju Hercegovine osnovan pod bri┼żnom rukom fa┼íisti─Źke Italije. Treba spomenuti i danas sveprisutnu tezu Milorada Dodika prema kojoj je Bosna i Hercegovina ustvari Jugoslavija u malom, imputiraju─çi da ─çe se ona, ba┼í kao i Jugoslavija morati disoluirati. U tom smislu Dodik poziva na referendum za otcjepljenje manjeg bosanskohercegova─Źkog entiteta od Bosne i Hercegovine. I, pazite sad, on kao primjer uzima model po kojem se Kosovo odvojilo od Srbije. Vidite, to predstavlja obmanjivanje srpske javnosti i falsificiranje historijskih ─Źinjenica u nastojanju da se ne┼íto ┼íto je neopravdano predstavi kao nastojanje svjetske javnosti da ugrozi Srbe na Balkanu. Naime, stvari stoje ovako. Kosovo je moglo proglasiti nezavisnost, jer je ovu teritoriju Srbija okupirala u toku balkanskih ratova 1912/13. godine. S druge strane, Bosna i Hercegovina nije Jugoslavija u malom, jer nije nastala prema jugoslavenskom modelu, odnosno dogovorom naroda. Bosna i Hercegovina je historijska kategorija i zbog toga se ne mo┼że ni razgraditi dogovorom njenih naroda, kao ┼íto je to bio slu─Źaj sa Jugoslavijom.

Zamislite da neko osnuje Hitlerovu stranku!?

Na 23. tradicionalnom saboru kojim je obilje┼żena 71. godi┼ínjica Ravnogorskog pokreta prisustvovali su ratni veterani i po┼ítovaoci ba┼ítine Ravnogorskog pokreta iz Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i dijaspore, a organizirala ga je asocijacija za njegovanje tekovina Ravnogorskog pokreta. Mo┼żemo li iz ove vijesti pro─Źitati koliko je danas Ravnogorski pokret jak

Velagi─ç: Pravo pitanje je koliko je na┼ía dr┼żava slaba, pa dozvoljava postojanje organizacija poput Ravnogorskog pokreta. Po ovoj informaciji vidimo da institucije ne rade svoj posao, one su nemo─çne i tu se stvara prazan prostor razli─Źitim fa┼íisti─Źkim udru┼żenjima da iza─Ĺu u javnost i da ÔÇ×zakonitoÔÇť djeluju na tlu dr┼żave Bosne i Hercegovine. Na┼żalost Bosna i Hercegovina je jedina evropska zemlja koja dozvoljava organiziranje neofa┼íista. Zamislite kako bi izgledalo da se danas u Italiji registrira fa┼íisti─Źka stranka Benita Musolinija ili da se u Njema─Źkoj legalizira Nacionalsocijalisti─Źka Hitlerova partija. To bi stvarno bilo apsurdno. Na┼żalost kod nas je mogu─çe organizirati Ravnogorski pokret Dra┼że Mihailovi─ça, ─Źovjeka kojem je presu─Ĺeno za fa┼íisti─Źko djelovanje u toku Drugog svjetskog rata.

Zamolit ─çu Vas da nas podsjetite na historijske podatke u vezi nastanka Ravnogorskog pokreta.

Velagi─ç: Ukoliko pravilno pristupamo sa nau─Źnog aspekta i navedenu pojavu tretiramo kao doga─Ĺaj dugog kontinuiteta vidjet ─çemo da je ─Źetni─Źki pokret u svom izvori┼ítu imao genocidnu politiku prema muslimanskom narodu, a ona je bila duboko ukorijenjena u zlo─Źina─Źkoj svijesti velikosrpskog hegemonizma, prema kojoj su svi balkanski muslimani ustvari ÔÇ×TurciÔÇť, koji su u pro┼ílosti nanijeli navodno veliko zlo srpskom narodu. Ovakva dogma, kontinuirano je pothranjivana tezom o navodnoj ugro┼żenosti Srba i Srbije, i njenoj navodnoj misiji da ispuni svetu obavezu ÔÇ×balkanskog predzi─Ĺa evropskog kr┼í─çanstvaÔÇť. Tako se stvorio perceptualan mit pod nazivom ÔÇ×kosovsko mu─Źeni┼ítvoÔÇť, koji u kona─Źnici treba rezultirati ÔÇ×Lazarevim vaskrsenjemÔÇť i svesrpskim ujedinjenjem. Na definiranju ove dogmati─Źne postavke radili su komplementarno intelektualni krugovi (od Srpskog kulturnog kluba do Srpske akademije nauka), zatim srpski dr┼żavni establi┼ímenti u historijskom kontinuitetu, te institucija Srpske pravoslavne crkve. U toku Drugog svjetskog rata, kada su nacionalisti─Źke strasti uzavrele do krajnjih granica, velikosrpski koncept je dobio vjetar u le─Ĺa, s ciljem realizacije navedenog ÔÇ×svetog ciljaÔÇť. Pojava Dra┼że Mihajlovi─ça na ratnoj sceni bila je rezultat ovih dogmati─Źnih postavki.

Masovno istrjebljenje drugog i druga─Źijeg je fa┼íizam

Ravnogorski pokret ste nazvali fa┼íisti─Źkim, no danas je nezahvalno tako ga imenovati. Na ÔÇ×muslimanskom pitanjuÔÇť iz programa ─Źetni─Źkog pokreta 1941. ┬áfa┼íizam se mo┼że i dokazati.

Velagi─ç:┬á┬á Naravno! U ÔÇ×Programu ─Źetni─Źkog pokreta Dra┼że Mihajlovi─çaÔÇť, u ta─Źki 2., stavka b., pro─Źitat ─çemo: ÔÇ×Ome─Ĺiti defakto srpske zemlje i u─Źiniti da u njima ostane samo srpski ┼żivaljÔÇť. Dalje se, u stavci d., navodi: ÔÇ×U srpskoj jedinici kao naro─Źito te┼żak problem uzeti pitanje Muslimana i po mogu─çnosti rije┼íiti ga u ovoj faziÔÇť. ┼áta to zna─Źi? Zna─Źi da sve ┼íto nije srpsko, a odnosi se na narod, institucije kulture i religije, te jezik, treba bez kalkuliranja uni┼ítiti. I kako onda ovakvu ideologiju nazvati druga─Źije nego fa┼íizam. Na ÔÇ×Program ─Źetni─Źkog pokreta Dra┼że Mihailovi─çaÔÇť, nastavlja se ÔÇ×Instrukcija Dra┼że Mihajlovi─ça od septembra 1941.ÔÇť, u kojoj se navodi da su ciljevi ─Źetni─Źkih odreda ÔÇ×─Źi┼í─çenje dr┼żavne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenataÔÇť. U ÔÇ×nenacionalne elementeÔÇť Mihailovi─ç je ubrajao Muslimane.

Neki slobodni srpski intelektualci tada su nastanak Ravnogorskog pokreta nazvali li┼íajem na tijelu srpskog naroda. Ima li danas takvih osuda i da li su one nu┼żne?

Velagi─ç: Kod srpskih intelektualnih radnika, koji nisu optere─çeni nacionalnim predrasudama, na─çi ─çete na jasno odre─Ĺenje prema ─Źetni─Źkom pokretu. Oni ga nazivaju ÔÇ×tamnom mrljom u historiji srpskog narodaÔÇť, ÔÇ×fa┼íisti─Źkim pokretomÔÇť i sl. Pojedinci su ─Źak i spremni da upute izvinjenje muslimanskom narodu zbog zlo─Źina ─Źetni─Źkih kolja─Źa. Zanimljivo je re─çi da je jo┼í u toku Drugog svjetskog rata, u vrijeme nastajanja Mihailovi─çevog pokreta, bilo intelektualnih radnika koji su ovo ravnogorsko okupljanje o┼ítro kritizirali. Tako je Dimitrije Najdanovi─ç, profesor na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, 1944. godine Ravnogorski pokret nazivao ÔÇ×besmislenom tikvom bez korijenaÔÇť i ÔÇ×li┼íajem na posje─Źenom narodnom stabluÔÇť.

Na jednom od posljednjih nau─Źnih skupova kazali ste da je vizuelni profil ─Źetnika bio definiran ÔÇô duga kosa, bradaÔÇŽ

Velagi─ç: Da bi osigurao podr┼íku Ravnogorskom pokretu, Mihailovi─ç je morao pridobiti simpatije srpskog naroda. Ina─Źe, zna─Źajan dio Srba ┼żelio je da se bori protiv okupatora zemlje, ┼íto su zagovarali jugoslavenski komunisti, dok je Mihailovi─çev plan bio definiran na ÔÇ×politici ─ŹekanjaÔÇť sve dok Wermaht ne bude slomljen na isto─Źnom i zapadnom frontu. U toj fazi ─Źekanja trebalo je realizirati projekat ÔÇ×─Źi┼í─çenjaÔÇť teritorija od nesrpskog stanovni┼ítva, a nakon toga podi─çi srpski ustanak i realizirati ÔÇ×Veliku SrbijuÔÇť. Da bi osigurali podr┼íku naroda ─Źetnici su morali svojim izgledom da podsje─çaju na srpskog seljaka, dok su pu┼ítanje brade i kose uveli kao simbol ┼żaljenja za izgubljenom dr┼żavom.

Ravnogorski pokret nema podr┼íku me─Ĺunarodne zajednice

Dobrohotni i dobronamjerni Bo┼ínjaci, kad danas gledaju snimke Ravnogorskog sabora, nabrzinu zaklju─Źe kako se radi o grupi i grupama ÔÇ×pijanih budalaÔÇť. Koliko imaju pravo na takvo mi┼íljenje?

Velagi─ç: Ja se ne bih slo┼żio s tim. Neo─Źetni─Źki pokret, koliko znam, danas ima oko 300.000 registriranih pripadnika, ┼íto dovoljno govori da se na njih treba mnogo ozbiljnije gledati. Njihova no┼ínja i izgled evociraju ─Źetni┼ítvo i prizivaju ponovno prekrajanje i ome─Ĺivanje teritorija. To mo┼że biti vrlo opasno po cijelo dru┼ítvo.

Tokom Drugog svjetskog rata Ravnogorski pokret pomagale su i strane sile. Imaju li danas podršku izvan prostora bivše Jugoslavije?

Velagi─ç: Mislim da neo─Źetnici nemaju podr┼íku modernih dr┼żava svijeta. Svaka demokratska dr┼żava, koja svoju politiku bazira na toleranciji i su┼żivotu, ni u snu ne bi podr┼żala neo─Źeni┼ítvo. Demokratski svijet je svjestan svoga antifa┼íisti─Źkog opredjeljenja.

Gdje i kako je pre┼żivala ideja Ravnogorskog pokreta u doba ─Źeli─Źnog komunizma?

Velagi─ç: Konzerviranje ravnogorske ideje u vremenu socijalisti─Źke Jugoslavije desilo se kroz nekoliko razli─Źitih dru┼ítveno-politi─Źkih struktura. Naime, mislim da su jugoslovenski komunisti, odmah na po─Źetku krenuli pogre┼ínim putem. Uspostavili su monolitni politi─Źki sistem, baziran na ideologiji komunizma. Komunisti─Źka partija je tvrdila da su sva pitanja ju┼żnoslavenskih naroda, pa i goru─çe nacionalno pitanje, rije┼íena u toku revolucije od 1941-1945. godine. Me─Ĺutim, nacionalno pitanje u Jugoslaviji nikada nije rije┼íeno. Pogotovu se to odnosilo na Bo┼ínjake koji su se sve do kraja 90-ih razli─Źito kategorizirali, kao Srbi, Hrvati, Neopredjeljeni, Jugosloveni, muslimani i dr. Tako je npr. na popisu iz 1948. godine 89% Muslimana (ili njih 788.384), odbilo da se izjasni kao Srbin ili Hrvat i prihvatilo odrednicu Neopredjeljeni. Vidite, Muslimani su bili ÔÇ×NeopredjeljeniÔÇť, a KPJ je cijelo vrijeme tvrdila da je nacionalno pitanje rije┼íeno. Tako su stvoreni uvjeti za┬á pojavu i eskalaciju velikonacionalnih aspiracija prema njima. S druge strane, konstantno su bile prisutne teze, kod srpskog naroda, da su Srbi najbrojniji, ali i najugro┼żeniji u Jugoslaviji, da je Srbija dala najvi┼íe ┼żrtava u ratu, da je ona najzaslu┼żnija za obnovu Jugoslavije itd. To naprosto nije ta─Źno, jer se upravo u Bosni i Hercegovini vodio najkrvaviji rat od 1941. do 1945. godine i u njoj se stvarala socijalisti─Źka Jugoslavija (AVNOJ, ZAVNOBIHÔÇŽ). Ali, kroz takve poruke srpske ideolo┼íko-politi─Źke strukture afirmirale su se hegemonisti─Źke te┼żnje koje su svoj puni izraz dobile dolaskom Slobodana Milo┼íevi─ça na ─Źelo Srbije. S druge strane, poruke o ugro┼żenosti Srbije i Srba u Jugoslaviji, imale su odjeka kroz ┼íiri spektar dr┼żavnih struktura, a pogotovo unutar Jugoslavenske narodne armije, u kojoj je izvr┼íena potpuna predominacija srpskog naroda. Devedesetih godina XX stolje─ça u toj vojsci je 85 do 90% oficirskog kadra dolazilo upravo iz srpskog naroda.

Zadnje iz rubrike

Najnovije na portalu »

Popularno

Nema aktuelnosti za ovaj period!

Facebook

Fotografija dana

´╗┐