Događaje koji su obilježili 2012. godinu na Zapadnom Balkanu agencija Anadolija objavljuje u četiri nastavka. Danas prvi dio.
Godinu na izmaku obilježili su brojni značajni događaji na Zapadnom Balkanu. Neki od njih bit će, po mnogima, presudni za budućnost ovog dijela svijeta.
Novinari i urednici agencije Anadolija (AA) pripremili su pregled najvažnijih balkanskih događaja iz 2012. godine. Podijelili smo ih po tromjesečjima i na njih ćemo podsjećati u četiri nastavka tokom ove sedmice.
JANUAR
Prvi predsjednik samostalne Republike Makedonije i nekadašnji član Predsjedništva SFRJ Kiro Gligorov umro je 1. januara u 94. godini u Skoplju.
Odbornici Skupštine opštine Leposavić na Kosovu su 5. januara donijeli odluku da 14. i 15. februara bude održan referendum na kojem će se stanovnici sjevera Kosova izjasniti o tome da li prihvataju kosovske institucije ili ne. Dan kasnije ministrica vanjskih poslova i evropskih integracija Hrvatske Vesna Pusić poručila je da Hrvatska neće razmatrati povlačenje tužbe za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ).
Edhem ef. Čamdžić odbio je da od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika primi Orden časti sa zlatnim zracima, tvrdeći da “obespravljenost Bošnjaka i orden ne idu zajedno”.
Istovremeno, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer ef. Zukorlić odbio je prijedlog reisu-l-uleme Islamske zajednice Srbije Adema ef. Zilkića da se obojica povuku s pozicija u cilju objedinjavanja dviju zajednica koje predstavljaju muslimane u Srbiji.
Predsjednik Srbije Boris Tadić poručio je da Srbija “nikada neće priznati Kosovo”, dok je 9. januara u Banjaluci održana spektakularna proslava 20. godišnjice Republike Srpske. Događaju su prisustvovali srbijanski predsjednik Tadić i patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irinej. Skup je izazvao kontroverze jer se nije slavila daytonska Republika Srpska, već godišnjica proglašenja takozvane Srpske Republike koju je Radovan Karadžić sa vođstvom bosanskih Srba ozvaničio u januaru 1992. godine. Nakon proslave u dvorani Borik je pronađena veća količina oružja, a zbog pripreme terorističkog napada uhapšen je Boško Stanišljević.
U Sarajevu su se 10. januara, poslije dužeg vremena, susreli reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić i nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, dok je osuđeni ratni zločinac iz Mostara Vinko Martinović Štela pušten na slobodu prije kraja izdržavanja kazne.
Državno tužiteljstvo Holandije objavilo je 12. januara da će pokrenuti istragu protiv nekadašnjeg komandanta zaštitnog bataljona snaga Ujedinjenih naroda (UN) u Srebrenici Thoma Karremansa, koji je ostao poznat i po morbidnom ispijanju rakije sa zapovjednikom srpskih snaga Ratkom Mladićem u vrijeme genocida jula 1995. godine.
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) podržao je s 31 glasom “za”, dva “protiv” i tri “suzdržana” Vjekoslava Bevandu za novog predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Time je okončana višemjesečna kriza vlasti u toj zemlji. Ubrzo je formiran novi sastav Vijeća ministara BiH
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine 17. januara obustavilo je istragu protiv penzioniranog generala Armije BiH Jovana Divjaka, ratnog člana Predsjedništva RBiH, akademika Ejupa Ganića i ostalih u slučaju “Dobrovoljačka ulica”. Istog dana otkriven je podatak da se u Bosni i Hercegovini ubilo 1.400 demobiliziranih boraca.
Zamjenik američkog državnog sekretara Philip Ricker poručio kako “nema promjena granica na Kosovu”.
Nakon skoro petogodišnjeg skrivanja 21. januara u Foči je uhapšen ratni zločinac Radovan Stanković. On je 2007. godine pobjegao s odsluženja 20-godišnje kazne zbog ratnog zločina nad Bošnjacima.
U Hrvatskoj je 22. januara održan referendum na kojem se većina hrvatskih građana izjasnila za ulazak njihove zemlje u Evropsku uniju (EU) u julu 2013. godine. Dan kasnije u Podgorici su održani veliki antivladini protesti, a u Zagrebu opet protesti euroskeptika, koji su se sukobili s policijom. Tih dana trajali su česti sukobi na granici Kosova i Srbije.
Međunarodna upravljačka grupa za Kosovo (ISG) donijela je 24. januara odluku o pripremama za zatvaranje Kancelarije međunarodnog civilnog predstavnika u toj državi. Na 14. zasjedanju ISG konstatirano je da se Kosovo sada nalazi u finalnoj fazi implementacije prijedloga Ahtisaarija. Poručeno je kako je Kosovo i uvjet Srbije na putu prema EU.
U Srbiji je u januaru 2012. godine održano Evropsko prvenstvo u rukometu za muškarce, a pobjedom nad domaćinom Danci su postali evropski šapmioni. U Sloveniji je 25. januara Janez Janša predložen za mandatara nove slovenske vlade, dok su u Novom Sadu napadnuti hrvatski navijači, pa je tom prilikom povrijeđeno 37 osoba.
U Sarajevu je iznenada 29. januara umro ratni član Predsjedništva RbiH, ugledni profesor Fakulteta političkih nauka Nijaz Duraković, koji je uz državne počasti ukopan u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu. Istog dana dogodio se napad na Srbe u Vukovaru u Hrvatskoj, a mediji u BiH objavili su dan kasnije da u Mostaru neće biti održani lokalni izbori.
FEBRUAR
Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine upozorila je 1. februara na „dramatično stanje katolika u Bosni i Hercegovini“.
U organizaciji srbijanske državne novinske agencije Tanjug u Beogradu je održana debata između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Liberalno demokratske partije (LDP) Srbije Čedomira Jovanovića. Debatu koja je obilovala teškim riječima s velikim zanimanjem pratio cijeli region.
Ministrica vanjskih poslova i evropskih integracija Hrvatske Vesna Pusić
posjetila Beograd gdje se susrela s tamošnjim visokim zvaničnicima, te, uz ostalo, poručila da je stabilna BiH preduvjet stabilnosti u regionu.
U mješovitom albansko-makedonskom selu Labunište kod Struge, na granici Makedonije i Albanije, zapaljena je pravoslavna crkva. Mještani su negirali da su to uradili lokalni muslimani, koji su pomogli izgradnju crkve. Dom naroda BiH usvojio je Prijedlog Zakona o popisu stanovništva u BiH 2013. godine.
Članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, te predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović susreli su se na Jahorini. Razgovarali su o procesuiranju ratnih zločina, granicama, imovinsko-pravnim odnosima i pitanjima koja opterećuju odnose u regiji. Poručeno je da NATO ostaje na Kosovu.
Tih dana Zapadni Balkan je bio zameten snijegom. Visina snježnog pokrivača prelazila je 1,5 metar. Proglašeno je vanredno stanje u Federaciji BiH i u 27 općina na području Srbije. Veliko nevrijeme vladalo je i u Crnoj Gori. U snježnoj lavini u Restelici kod Dragača, na jugu Kosova, poginulo je 10 osoba, dok je jedna djevojčica nađena živa. Materijalne štete su se mjerile desetinala miliona eura. U Sarajevu je od težine snježnog pokrivača srušen krov ledene dvorane Skenderija, a brojni drugi objekti također su ostali nez krovova.
Parlament Slovenije potvrdio je novu vladu čiji je predsjednik Janez Janša. Od 82 poslanika, 50 je glasalo “za “, a 10 “protiv” Janšine vlade.
Na sjeveru Kosova 14. i 15. februara održan referendum na kojem su se Srbi izjašnjavali o tome da li prihvataju kosovske institucije, dok je Vlada Kosova optužila Srbiju za organiziranje referenduma. Poslanici kosovske skupštine su, također, usvojili Rezoluciju kojom se referendum u četiri općine na sjeveru Kosova proglašava nezakonitim i nevažećim.
Parlament Australije usvojio je 18. februara Rezoluciju o Srebrenici, kojom se potvrđuje odluka Međunarodnog suda u Haagu da je u Srebrenici jula 1995. počinjen genocid nad bošnjačkim stanovništvom.
Osmorici sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) iz Pljevalja naređeno je da napuste Crnu Goru, jer im kao stranim državljanima nije odobren privremeni boravak. Predsjednica Skupštine Srbije Slavica Čukić-Dejanović izjavila je da će republički i lokalni izbori na teritoriji cijele zemlje biti raspisani 13. marta. Ona je ponovila i da će izbori biti održani 29. aprila ili 6. maja.
Srbijanska folk-pjevačica Svetlana Ceca Ražnatović, koja je osuđena zbog malverzacija u vezi s transferima nogometaša FK Obilić, oslobođena je nakon osam mjeseci kućnog pritvora.
Na zagrebačkom području je zabilježeno 20-ak slučajeva zaraze mišijom groznicom, a oboljeli dolaze sa područja Sljemena i rubnih dijelova. Istovremeno, vlasti u Prištini zatražile su od zemalja Evropske unije da Srbiji ne odobre status kandidata, jer u dijalogu Beograda s Prištinom nije postignut suštinski napredak.
Premijer Vlade Hrvatske Zorana Milanovića stigao je 27. februara u dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini. Posjeta je ostala upamćena po tome što se predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija izbjegao susresti s Milanovićem.
Avion u kojem su bili makedonski ministar inostranih poslova Nikola Poposki, izvjestilac za Makedoniju u Evropskom parlamentu Richard Howitt i dvije novinarske ekipe prinudno je sletio na skopski aerodrom zbog tehničkih problema.
Šefovi država i vlada 27 zemalja članica EU odlučili su u Bruxellesu 1. marta da Srbiji dodijele staus kandidata za članstvo u Uniji. Osuđeni ratni zločinac Fikret Abdić Babo pušten je 9. marta iz pulskog zatvora na prijevremenu slobodu. Zbog ratnog zločina počinjenog na području Bosanske krajine odslužio je deset godina i devet mjeseci zatvora, što je dvije trećine kazne. U Puli su ga dočekale hiljade pristalica.
Na području Skoplja i Tetova 11. marta došlo je do sukoba između Albanaca i Makedonaca. Nekoliko dana kasnije jedan albanski mladić preminuo je od povreda koje je zadobio nakon teških prostrelnih rana koje mu je nanijelo šest nepoznatih osoba.
U Podgorici su 18. marta održani građanski protesti. Crnogorci su tražili ostavku Vlade. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić podnio je 19. marta ostavku na sve stranačke dužnosti u Socijaldemokratskoj partiji (SDP), da bi istu kasnije povukao. Koncem jula 2012. godine Komšić je i definitivno je napustio SDP.
Više od hiljadu bivših pripadnika Oružanih snaga BiH (OSBiH) započelo je štrajk glađu ispred zgrade državnih institucija. A 23. marta na Višem sudu u Beogradu nastavljen je postupak rehabilitacije četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata Dragoljuba Draže Mihailovića, dok je pred zgradom suda održan prosvjed.
Slovenci na martovskom referendumu nisu podržali izmjene porodičnog zakona, kojim je, između ostalog, predviđeno da homoseksualni parovi dobiju pravo da usvajaju djecu.
Kralj Španije Juan Carlos posjetio je 29. marta Mostar. Evropski parlament tog je dana izglasao Rezoluciju o napretku Srbije ka EU, te pozvao tu zemlju da se uzdrži od raspisivanja lokalnih izbora na Kosovu. Kosovsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je 30. marta da policija priprema operativni plan kako bi zaustavila organizaciju “ilegalnih srpskih izbora” na Kosovu“.
