Bajdenovih prvih 100 dana, podržava ga više od polovine Amerikanaca

Prvih sto dana u Bijeloj kući u petak, 30. aprila, prilika je za prve ocjene rada američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), a sudeći po podršci 55 posto Amerikanaca, demokratski veteran može biti zadovoljan.

Ocjenjivanje prvih 100 dana u Bijeloj kući politička tradicija je započeta u prvom mandatu Frenklina Ruzvelta (Franklin Roosevelt) 1933., kada je preuzeo dužnost u tada teškom trenutku američke historije i donio mjere za suzbijanje Velike depresije.

Nije nimalo lagan ni trenutak u kojem je Bajden preko vodstvo Amerikom i njegovo dosadašnje upravljanje ocjenjuje se upravo u nekoliko ključnih politika.

Odgovor na pandemiju covida-19

Prvo Bajdenovo obećanje bilo je da će u prvih 100 dana njegova mandata biti primijenjeno 100 miliona doza cjepiva.  Brojka je premašena i distribuirano je 290 milijuna doza, a ubrizgano 230 miliona te je 96 miliona Amerikanca potpuno cijepljeno, što znači 29 posto stanovništva.

Kad je Bajden preuzeo dužnost na dan je umiralo više od 3000 Amerikanca, a sada je taj broj ispod 700 na dan.

Bajden je u utorak pohvalio “zadivljujući napredak” SAD u borbi protiv koronavirusa.

– Još je dugi put pred nama, mnogo posla u maju i junu… postigli smo zadivljujući napredak zbog svih vas, američkog naroda – rekao je Bajden u obraćanju iz Bijele kuće.

Idućih 100 dana Bajdenov glavni izazov bit će uvjeriti neodlučne milione Amerikanaca da se cijepe, a morat će se nositi i s izazovom novih varijanta virusa.

Radna mjesta

Bajden je znatan dio prvih tjedana na dužnosti posvetio programu poticanja privrede od 1,9 milijardi dolara kojim želi ublažiti pad izazvan pandemijom.

Plan spašavanja američke privrede donesen je uprkos protivljenju republikanaca i nastavak je ključnog obećanja u kampanji: čekova za Amerikance.

Uz pomoć poticaja za porodice i poslodavce i cijepljenje koje napreduje, SAD može očekivati rast od 7 posto ove godine, što je najviše od 1984., i napredak je u odnosu na 3,5 posto pada lani, što je bio najlošiji rezultat u 74 godine.

Gotovo milion radnih mjesta otvoreno je u ožujku, nakon 379.000 u februaru. Poboljšanje se još očekuje ublažavanjem mjera kada će građani povećati potrošnju izlaskom iz zatvaranja.

Vanjska politika

Bajden se pokazao neočekivano tvrd u vanjskoj politici u odnosu na glavne izazove. Nametnuo je sankcije Rusiji zbog upletanja u američke izbore 2020. i velikih hakerskih napade koje pripisuje Rusiji, a nevolje su nastale i kada je za ruskog predsjednika rekao da je “ubica”.

Nadalje, zadržao je američke sankcije Iranu koje je uveo njegov prethodnik te ih odbija ukinuti pritiskajući tako Teheran da se uključi u izravne pregovore o iranskom nuklearnom programu.

Zadržao je carine na kinesku robu koje je uveo prethodnik Donald Tramp, dopustio je američkim diplomatima da posjete Tajvan i povećao pritisak na Kinu zbog ljudskih prava etničke manjine Ujgura i gušenja prodemokratskog pokreta  u Hong Kongu.

Time je pokazao da obje američke stranke, i republikanci i demokrati, jednako gledaju na kinesku prijetnju SAD.

S druge stranke Bajden se distancirao od srdačnih Trampovih odnosa sa Saudijskom Arabijom i njezinim prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom.

Bajden je učinio i nešto što njegovi prethodnici nisu: priznao je turski pokolj nad Armencima 1915. za genocid razbjesnivši saveznicu u NATO-u Tursku.

Imigracije u SAD

Bajden je brzo promijenio tvrdu Trampovu imigracijsku politiku, no suočen je zbog toga s golemim valom migranata na američko-meksičkoj granici, a među njima su deseci hiljada porodica i djeca bez pratnje.

Zaustavio je gradnju Trampova zida prema Meksiku i izvršnom uredbom ubrzo nakon preuzimanja dužnosti ukinuo je Trampovu zabranu ulaska u SAD- za državljane iz 13 pretežito muslimanskih zemalja.

Također je obećao povećati broj izbjeglica kojima će dopustiti ulazak u SAD, ali se i povukao te nije uspio povećati Trampov povijesno niski prag za ovu godinu.

Klimatske promjene

Bajden je brzo djelovao prema obećanju i vratio je Sjedinjene Države u međunarodni Pariški sporazum o klimi iz 2015. iz kojeg se Tramp povukao i obećao upregnuti cijelu vladu u kampanju za oslobađanje američkog gospodarstva od ugljika do 2050.

Pod pritiskom nove generacije boraca za očuvanje Zemlje, Bajdenova administracija prošle sedmice je predstavila ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova na upola manje razine iz 2005., što je gotovo dvostruko ambicioznije od cilja bivšeg predsjednika Baraka Obama kojem je Bajden bio potpredsjednik.

Da bi postigao taj cilj, Bajden je predstavio infrastrukturni plan vrijedan dva biliona dolara koji uključuje ulaganja u električna vozila i čistu energiju što bi po njegovim riječima trebalo stvoriti milijune dobro plaćenih radnih mjesta.

Njegova administracija je privremeno zaustavila nove dozvole za naftu i plin na saveznoj zemlji i vodi i to bi mogao biti prvi korak prema trajnoj zabrani.

Ankete

Prema anketi Reuters/Ipsos podrška Bajdenu u prvih 100 dana dosegnula je nivo kakvu njegov prethodnik republikanac Donald Tramp nije nikada imao i ta bi popularnost trebala pomoći demokratima da poguraju svoju politiku potrošnje za infrastrukturne te druge velike projekte koje je Bajden zacrtao.

U anketi od 12. do 16. aprila na uzorku od 4423 odraslih Amerikanaca 55 posto ispitanika odobravalo je Bajdenovo upravljanje, a 40 posto bilo je protiv, te ostali nisu imali mišljenje o tome.

Bajden je dobio najviše ocjene za način upravljanja pandemijom, što je podržalo 65 posto ispitanika.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.