Državna zastava
– To su uglavnom japanske ture na Balkan, u okviru kojih posjećuju i Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju, a odnedavno i Albaniju. Cilj putovanja im je mapa UNESCO-vih spomenika. Kroz Višegrad je 2016. prošlo skoro 3.000 turista iz Japana, a u posljednje dvije godine bilo je i nekoliko grupa iz Malezije, Kine i Koreje. Glavni motiv i turistima iz BiH, Crne Gore i Srbije je višegradska ćuprija pa onda sve ostalo – navodi Andrić.
Obnova Mosta Mehmed-paše Sokolovića okončana je lani, a radove je finansirala Turska agencija za međunarodnu saradnju TIKA. Tokom proljeća, sve će biti finalizirano i spremno za svečano otvorenje.
– Urađena je i česma kraj mosta i ostavljeno je mjesto za spomen-ploču posvećenu onima koji su uradili obnovu. Planirano je da u junu ove godine Višegrad dobije i veliki spomenik Mehmed-paši Sokoloviću, koji je dar biznismena Slobodana Pavlovića iz Bijeljine. Taj spomenik, statua velikog vezira koji sjedi na prijestolju, završen je i trenutno je u Bijeljini, a treba biti postavljen u parku pored ćuprije. Tako bi se Višegrad trebao odužiti za sve ono što je Mehmed-paša uradio za njega – ističe Andrić.
U Medžlisu Islamske zajednice Višegrad očekuju da ćuprija zaista i bude bh. nacionalni spomenik te da se kraj nje istakne i državna, uz entitetsku zastavu.
Mjesto stradanja
Rijetki prognanici ćupriju danas žele vidjeti, jer je u svim ratovima bila mjesto njihovog stradanja. Memišević kaže da nevidljive niti sa zavičajem ipak nisu sasvim pokidane pa se u mnogim domovima ili na radnim mjestima nalaze slike Mehmed-pašinog mosta, kao uspomena na davna, ljepša vremena.
– Ćupriju volimo na poseban način. Očekujemo da ona u nekom novom ruhu odašalje novi poziv Višegrađanima širom dunjaluka da dođu i sjete se svoje mladosti i lijepih dana. Ni sam Mehmed-paša nije želio da se njegovim sunarodnjacima dešavaju zločini, već da spoji dvije obale, a uspio je približiti i ljude, vjere i kulture. Kroz historiju, ćuprija svjedoči dobru dobrih i zlu zlih ljudi. Nadamo se da će u budućnosti sve više svjedočiti dobru i biti na korist svim dobronamjernim ljudima – ističe predsjednik MIZ i SO Višegrad Bilal Memišević.
Smajlović: Nema joj ravne na ovom svijetu
Pisac, pjesnik, književni kritičar i dugogodišnji novinar i urednik Mustafa Smajlović jedan je od ljudi koji veličanstveni most na Drini nosi u srcu, ali i u svojim tekstovima. Odrastao je kraj ćuprije, od nje je otišao 1970. godine, ali joj se uvijek vraćao. Dobri ljudi i danas je, kaže, vide “kao zrno bisera na vodi, a nebeski svod da joj je školjka”, baš kao što piše na zapisu iz 1577. godine, uklesanom na mostu.
– Kao pjesnik zanesenjak, napisah brojne pjesme o ćupriji, ljepotici kojoj “nejma ravne na ovome svijetu”, o remek-djelu najvećeg osmanlijskog i svjetskog arhitekte Kodža Mimara Sinana. Hoću da vjerujem kako će višegradska kamena ćuprija ponovo povezivati ljude i obale i kako će po njoj hoditi samo dobri ljudi – kazao nam je Smajlović.
