DW: Hrvatsko maltretiranje migranata u interesu Evropske unije

Nasilje prema izbjeglicama, takozvani pushbackovi, sistematsko su kršenje ljudskih prava, pokazuju brojni izvještaji.

Nasilje prema┬áizbjeglicama, takozvani pushbackovi, sistematsko kr┼íenje ljudskih prava ÔÇô brojni su izvje┼ítaji koji to opisuju kao uobi─Źajenu prasku na hrvatsko-bosanskohercegova─Źkoj granici, dok Evropska unija┬áto tolerira.

Navodi se to u tekstu Deutsche Wellea pod naslovom “Hrvatski pushbackovi u interesu EU-a”, koji je objavljen u utorak.

Novinar DW-a podsje─ça da je hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Bo┼żinovi─ç djelovao rutinirano kada je nedavno na konferenciji za novinare u Zagrebu odgovarao na najnovije optu┼żbe o nasilnom i protuzakonitom pona┼íanju hrvatske policije prema┬ámigranatima na hrvatsko-bh.┬ágranici.

Sve su to izmišljotine, rekao je ministar, tvrdnje bez dokaza i potvrde.

Kompliciranim rije─Źima je ustvrdio da se hrvatska policija pona┼ía uzorno i da bi mogla biti primjer drugima u Evropi.

Imaju pravo na pojedina─Źnu provjeru

Na kraju je dodao da su sve te optu┼żbe, ustvari, dio kampanje usmjerene protiv Hrvatske, bez navo─Ĺenja ko tu kampanju poti─Źe i provodi┬ái za┼íto.

DW podsje─ça da je povod za pitanja novinara bio tekst objavljen u njema─Źkom magazinu┬áDer Spiegel.

U njemu se detaljno prikazuje slu─Źaj jednog pakistanskog migranta koji je navodno vi┼íe puta poku┼íao pre─çi hrvatsko-bh. granicu, s namjerom da se nekako dokopa Zapadne Evrope.

Svaki put su on i drugi migranti u grupi bili zaustavljeni, tvrdi on.

Hrvatska policija bi ih potom zlostavljala, oplja─Źkala i, na kraju, polugole i bose, potjerala nazad u Bosnu i Hercegovinu.

“To predstavlja jasno kr┼íenje me─Ĺunarodnog prava i va┼że─çih propisa EU-a”, ka┼że Julija Kranjec iz zagreba─Źkog Centra za mirovne studije u razgovoru za DW.

“Sve izbjeglice koje stupe na teritorij jedne od zemalja ─Źlanica EU-a i u njoj zatra┼że azil imaju pravo na pojedina─Źnu provjeru, dakle individualan proces po standardima pravne dr┼żave. To va┼żi i za one koji su ilegalno u┼íli u EU.”

Deportacija se, tako─Ĺer, mo┼że izvr┼íiti samo u okviru uredne procedure, nagla┼íava Kranjec, a “to se nikako ne smije vr┼íiti neslu┼żbenim putem”.

Pomijenilo se nije ništa

Izvještaji o ponašanju hrvatske policije na granici s Bosnom i Hercegovinom poput ovog iz Spiegela nisu nove.

Najkasnije od sredine 2018. godine postoji ─Źitav niz dokumentiranih izjava migranata, fotografija koje pokazuju nano┼íene im povrede, izjava lije─Źnika koji su ih previjali i lije─Źili.

Brojne nevladine organizacije – kako lokalne, tako i me─Ĺunarodne, poput Amnesty Internationala ili Lije─Źnika bez granica –┬ápotvr─Ĺuju navode, jednako kao i UNHCR.

Postoje uvjerljivi┬ávideosnimci┬ápushbackova, pu─Źka pravobraniteljica Lora Vidovi─ç je o tome pisala u svom izvje┼ítaju jo┼í pro┼íle godine, a o postupanju hrvatske policije na granici ve─ç se raspravljalo i u Evropskom parlamentu.

No, promijenilo se nije ništa.

Od kada je stara “Balkanska ruta”, preko koje je 2015. godine oko milion izbjeglica stiglo u EU, zatvorena ┼żi─Źanim ogradama na ma─Ĺarsko-srbijanskoj i ma─Ĺarsko-hrvatskoj granici, hiljade migranata poku┼íava preko “Nove balkanske rute”┬áiz Bosne i Hercegovine pre─çi u Hrvatsku na putu prema bogatijim zemljama Zapada.

Budu─çi da je granica blokirana, velik broj ih kampira na bosanskoj strani, ─Źekaju─çi povoljnu priliku za prelazak.

Bosanska krajina na izmaku snaga

Trenutno se na bosanskoj strani, prvenstveno u dijelu oko Bihaća i Velike Kladuše, nalazi 8.000 do 9.000 migranata, najvećim dijelom iz Afganistana, Pakistana i Sirije, ali i iz brojnih drugih zemalja.

Raspolo┼żenje lokalnog stanovni┼ítva, koje je u po─Źetku bilo vrlo pozitivno, u me─Ĺuvremenu se promijenilo.

Sve su ─Źe┼í─çi izvje┼ítaji o kra─Ĺama i provalama koje su navodno po─Źinili migranti, bilje┼że se sukobi izme─Ĺu pojedinih migrantskih grupa.

Doma─çe stanovni┼ítvo sve ─Źe┼í─çe govori o “nepodno┼íljivim uvjetima” i protestira protiv legalnih i ilegalnih izbjegli─Źkih kampova.

“Za hrvatsku Vladu je pristupanje Schengenskom prostoru vanjskopoliti─Źki prioritet”, ka┼że Julija Kranjec.

Zbog toga ona ┼żeli pokazati da je voljna i u stanju efikasno ┼ítititi vanjske granice EU-a, prije svega kada je rije─Ź o dolasku migranata.

Pritom se na ljudska prava i prava izbjeglica ne obra─ça velika pa┼żnja.

To pokazuje i neoprezna izjava koji je po┼íle godine tada┼ínja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi─ç dala ┼ívicarskoj televiziji SRF: “Naravno da je potrebno malo nasilja kada provodite pushback, ali morate vidjeti i kakav je to teren.”

Migranti ugro┼żeniji, Schengen bli┼żi

“Hrvatska se povinovala┬ápritisku drugih evropskih dr┼żava”, ka┼że zastupnik Zelenih u Evropskom parlamentu Erik Marquard za DW.

“Postoji velika podr┼íka me─Ĺu dr┼żavama EU-a takvom pona┼íanju Hrvatske. Izgleda da je izvr┼íen politi─Źki pritisak od Evropske komisije ili od pojedinih ─Źlanica EU-a da u tim situacijama nije nu┼żno pridr┼żavati se ljudskih prava”, smatra ovaj europarlamentarac.

To se vidi i na tome da su “pregovori o pristupanju Hrvatske Schengenskom prostoru ozbiljno po─Źeli tek kada je ova zemlja po─Źela sistematski vra─çati izbjeglice sa granice, primjenjivati nasilje i provoditi pushbackove”.

Apsurdno je i apsolutno neprihvatljivo da se tu ostvaruje napredak tek kada se po─Źnu kr┼íiti va┼że─çi evropski i me─Ĺunarodni zakoni.

No, protiv tog suu─Źesni┼ítva u me─Ĺuvremenu se javlja i otpor.

Tako je u EP-u┬ávo─Ĺeno ve─ç vi┼íe rasprava koje su se bavile pitanjem prakse na evropskim vanjskim granicama.

“U Parlamentu postoji saglasnost ve─çine klubova zastupnika da je povreda ljudskih prava nedopustiva”, ka┼że Marquardt.

Ogledalo evropskih vrijednosti

Uz to je i evropska pravobraniteljica za ljudska prava Emily O'Reilly najavila istragu protiv EK-a.

Njoj se predbacuje da je propustila štititi ljudska prava migranata na hrvatskoj granici.

Pritom se radi o tome kako se raspolagalo sredstvima koja su Hrvatskoj stavljena na raspolaganje kako bi se istra┼żilo i kontroliralo pona┼íanje policije u pograni─Źnom podru─Źju.

Stanko Perica, direktor┬áIsusova─Źke slu┼żbe za izbjeglice u┬ájugoisto─Źnoj┬áEvropi,┬áka┼że da bi evropske granice morale biti ogledalo evropskih vrijednosti, a Hrvatska trenutno ima ─Źast biti to ogledalo.

“Morali bi pokazivati veliko strahopo┼ítovanje spram te ─Źinjenice”, rekao je Perica┬áu┬áintervjuu za Al Jazeeru.

U me─Ĺuvremenu je pitanje kontrole granice ─Źak┬ádobilo na va┼żnosti.

Nedavno su njema─Źka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron u kontekstu borbe protiv terorizma zatra┼żili da se pobolj┼ía za┼ítita vanjskih granica EU-a.

Zadnje iz rubrike

Najnovije na portalu »

Popularno

Facebook

´╗┐