Hrkanje nas čini ružnijim

Hrkanje ne samo da smeta našem partneru pored nas da zaspi, već nas čini mrzovoljnim i ružnim, sugeriše jedno američko istraživanje.

Naučnici tvrde da će oni koji pate od poremećaja spavanja koji dovodi hrkanja i prekida disanja, a koji se stručno naziva apnea, vjerovatno izgledati manje atraktivno i mladoliko od onih koji nemaju nikakve probleme sa spavanjem.

U istraživanu koje je obuhvatilo 20 pacijenata koji pate od apnee oni su došli do rezultata da je izgled onih koji su liječeni od tog poremećaja nakon tretmana bio atraktivniji nego prije njega i to u čak dvije trećine slučajeva.

Oni su takođe primijetili da su čela ljudi koj su bili podvrgnuti specijalnom tretmanu bila manje “zgužvana” i da je na njima bilo manje bora.

Za ovaj ekperiment korišćena je tehnika “mapiranja lica” koju uobičajeno koriste hirurzi, a promjene nabolje su primijećene samo nekoliko mjeseci nakon primjene sistema pod imenom CPAP koji pomaže oboljelima da bolje dišu tokom sna i prevaziđu hroničan nedostatak sna.

Grupa od 22 potpuno nezavisna “procjenjivača” je imalo zadatak da ocijeni atraktivnost i mladolikost ljudi prije i poslije tretmana i izaberu fotografiju za koju smatraju da prikazuju osobu nakon intervencije.

U dvije trećine slučajeva ocjenjivači su pravilno ocijenili kada su fotografije napravljene i izjavili da pacijenti na fotografijama poslije tretmana izgledaju ljepše, atraktivnije i mlađe.

Istraživači sa Tehnološkog univerziteta u Mičigenu su počeli eksperiment nakon anegdota koje su im ispričali zaposleni u medicinskom centru koji vode računa o pacijentima koji pate od apnee i njihovog utiska da oni koji hrču izgledaju manje atraktivni.

“Niko se do sada nije bavio ovim pitanjem, ali je naše malo istraživanje pokazalo da pacijenti koji su bili na CPAP tretmanu izgledaju atraktivnije, ili im je neko rekao da su ljepši i mlađi”, rekao je neurolog Ronald Červin koji je učestvovao u istraživanju.

Poremećaj sna poznat pod imenom apnea pogađa milione ljudi širom svijeta i stavlja ih u grupu kod koje je povećan rizik za pojavljivanje nekog vida srčanih problema i raznih nezgoda u svokadnevnom životu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.