Mongolski crv smrti: Nesretne ubija razarajućom kiselinom (FOTO)

Postoje li u morima i jezerima neotkrivene životinje golemih proporcija kakve se samo najhrabriji usuđuju zamišljati? Možda stvorenja koja nas promatraju iz drugih dimenzija ili mračni anđeli koji najavljuju zlo? Na sva ta pitanja odgovore pokušavaju dati ljudi koji istražuju kriptide – životinje, biljke ili neka sasvim druga bića o kojima se šapuće, ali zasad nema naučnih dokaza da su doista tu.

Ako ste tip osobe koja lako može nešto predočiti, pa ste k tome još strašljivi i gadljivi, o mongolskom crvu smrti možda nećete htjeti ni čitati jer je riječ o biću koje kao da su osmislili najmaštovitiji majstori horora.

Ovaj kriptid navodno je dugačak od pola metra do metra i pol, no ne plaši toliko njegova veličina, koliko predaje kako ubija i kako se hrani.

Mongolski crv smrti, najčešće spominjan kao stanovnik pustinje Gobi, navodno pušta razarajuću kiselinu, toliko snažnu da trenutačno topi metal, a uz to je ujedno u stanju i s daljine usmrtiti žrtvu pomoću električnog pražnjenja.

Potom se uvlači u tijelo plijena, te ga iznutra izjeda sve dok se zadovoljan što je punog želuca ne vrati pod zemlju.

Čak je i dodir dovoljan da usmrti plijen

Nije niti tu kraj legendama o tom biću, ljudi kažu da je već dodir njegovog tijela dovoljan da čovjek umre u bolovima, te da se od napada tog stvorenja mogu obraniti samo oni koji su imali dovoljno sreće da su ga na vrijeme ugledali.

Kažu da naprosto odjedanput izroni iz pijeska te da potom napada žrtvu koja umire unutar par sekundi.

Zapadna kultura za to biće nije znala sve do 1926. godine, sve dok ga u svojoj knjizi nije opisao američki paleontolog Ray Chapman Andrews, koji je napomenuo da se nije uvjerio u njegovo postojanje, ali da su ga svi njegovi sagovornici znali trenutno opisati i da nisu uopšte razmišljali ima li ga.

Češki kriptozoolog Ivan Mackerle mongolskog crva smrti na temelju izjava opisao kao stvorenje boje krvi, a dodao je i tu napomenu da je prema nekim navodima čak u stanju mijenjati pigmentaciju kako bi se prikrio ili odbranio.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.