Ovo će Ruse boljeti više od sankcija

Sjedinjene Države zamjeraju Rusiji njenu politiku prema Ukrajini, zbog čega se Vašington odlučio da Moskvi uvede sankcije, a ovog ljeta trebalo bi da stupi na snagu i zakon koji će znatno otežati poslovanje ruskih banaka u SAD, navodi Biznis insajder. 

“To je veliki problem koji će proizvesti ogromnu nesigurnost u ruskoj bankarskoj zajednici”, kaže bivši službenik američke poreske uprave Mark Metjuz. 

Mnogo prije krize u Ukrajini, 2010. godine, američki Kongres usvojio je zakon koji bi trebalo da obuzda utaje poreza koje se oslanjaju na račune u inostranstvu. Počevši od jula, američke banke biće u obavezi da obračunavaju porez od 30 odsto na određene transakcije u inostranstvu, osim ukoliko se one ne obavljaju preko banaka iz zemalja koje imaju sporazum sa SAD o razmjeni informacija u vezi sa američkim državljanima koji kod njih posjeduju račune. Obračunavanje poreza uglavnom se odnosi na dobit od investicija. 

Rusija je, kao i mnoge druge države, vodila pregovore sa SAD o razmeni bankarskih informacija kako bi njene banke izbjegle plaćanje penala. Međutim, nakon što je Moskva anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim i podržala demonstrante u istočnoj Ukrajini, Ministarstvo finansija SAD je odlučilo da prekine pregovore. Budući da se bliži 1. jun, kada ističe rok za zaključivanje sporazuma, vrlo je izgledno da će ruske banke morati da se suoče sa novim nametom u SAD. 

To znači da će ruske banke koje nakon 1. jula budu kupovale američke hartije od vrijednosti morati da se odreknu 30 odsto kamatne i dividendne isplate. Ova mjera se odnosi na sve akcije i obveznice, uključujući i američke hartije od vrednosti. 

Privatni investitori koji koriste ruske finansijske institucije da olakšaju poslovanje takođe će biti suočeni sa plaćanjem dodatnog nameta. Oni će, međutim, moći kasnije da podnesu zahtjev američkoj poreskoj upravi za povraćaj novca. 

“Glavni problem je što to smanjuje konkurentnost investitora koji mogu negde drugde da odliju kapital”, kaže Metjuz. 

Ova mjera bi mogla dosta da utiče na ekonomske odnose SAD i Rusije, koji su veliki trgovinski partneri, iako neće sve transakcije biti podvrgnute novom nametu. 

SAD su prošle godine uvezle robu u vrijednosti od 27 milijardi dolara iz Rusije, što je svrstalo Rusiju na 18. mjesto najvećih izvoznika u SAD. Amerikanci su istovremeno u Rusiju izvezli robu u vrijednosti od 11 milijardi dolara. 

Kaznene mjere će biti pooštrene 2017. godine, ukoliko u međuvremenu ne dođe do sporazuma o razmeni bankarskih informacija. Tada će, ukoliko investitor prodaje akcije ili obveznice, američke banke biti u obavezi da obračunaju 30 odsto poreza na bruto prihod od tih transakcija. 

Više od 50 zemalja je dosad postiglo dogovor sa Vašingtonom o razmeni informacija o bankarskim računima američkih državljana. Na toj listi se, između ostalih, nalaze i zemlje koje su čuvene po svojoj povjerljivosti kada je riječ o bankama, kao što su Švajcarska ili Kajmanska ostrva. 

Brajan Zimbler, rukovodilac u moskovskoj kancelariji međunarodne advokatske firme Morgan Luis, tvrdi da će ovaj namet napraviti veću štetu ruskoj ekonomiji nego sankcije koje je Vašington uveo Moskvi.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.