State Department: Problemi korupcije i slobode medija na Balkanu

State Department je objavio godi┼ínji Izvje┼ítaj o stanju ljudskih prava za 2018. godinu. Za dr┼żave regije zajedni─Źki problemi su korupcija, sloboda medija, napadi na novinare, te napadi na LGBTI populaciju. Za Crnu Goru se jo┼í isti─Źe i problem trgovine ljudima.

BiH: Komplikovan sistem omogu─çava korupciju

Nedostatak jasne podjele nadle┼żnosti i odgovornosti izme─Ĺu 16 agencija za provedbu zakona u zemlji rezultira povremenom konfuzijom i preklapanjem odgovornosti, navodi se u Izvje┼ítaju.

Problemi u oblasti ljudskih prava uklju─Źuju te┼íke uslove u zatvorima, ograni─Źavanje slobode okupljanja i izra┼żavanja, slobode ┼ítampe, rasprostranjena korupcija u vlasti, zlo─Źine koji uklju─Źuju nasilje protiv manjina i LGBTI populacije.

ÔÇťPoliti─Źke stranke i osobe iz struktura organizovanog kriminala ponekad su uticale na pravosu─Ĺe i na dr┼żavnom i na entitetskim nivoima u politi─Źki osjetljivim slu─Źajevima, posebno onima koji se odnose na korupciju. Vlasti ponekad nisu uspjele da izvr┼íe sudske odlukeÔÇŁ, isti─Źe se.

Iako zakoni predvi─Ĺaju slobodu izra┼żavanja, uklju─Źuju─çi slobodu ┼ítampe, vlasti slabo po┼ítuju ova prava, navodi se u izvje┼ítaju. Zastra┼íivanje, uznemiravanje i prijetnje novinarima i medijima pove─çali su se u periodu prije Op─çih izbora u oktobru, dok je u ve─çini medijskih izvje┼ítaja dominirala nacionalisti─Źka retorika i etni─Źka i politi─Źka pristranost, ─Źesto poti─Źu─çi netoleranciju, a ponekad i mr┼żnju. Nedostatak transparentnosti u vlasni┼ítvu nad medijima i dalje predstavlja problem, zaklju─Źuje se u izvje┼ítaju.

Tokom pro┼íle godine do┼ílo je do brojnih fizi─Źkih napada na novinare. Trend politi─Źara i drugih lidera koji optu┼żuju medije za izdaju kao odgovor na kritike se poja─Źao. Tako se u izvje┼ítaju navodi primjer iz juna pro┼íle godine, kada je predsjednik RS Milorad Dodik optu┼żio je opozicione novinare BNTV-a Suzanu Ra─Ĺen Todori─ç i ┼Żeljka Ralji─ça da rade protiv Republike Srpske.

Koriste─çi ─Źinjenicu da su oti┼íli u London na medijski trening, povezao je to sa svojom ranijom teorijom zavjere o britanskim ┼ípijunima koji planiraju dr┼żavni udar u RS, Dodik je tvrdio da su novinari pro┼íli specijalnu obuku u Velikoj Britaniji. Pominje se i napad na novinara BN TV-a Vladimira Kova─Źevi─ça, te na novinare tokom protesta boraca.

Pi┼íu─çi o slobodi mirnog okupljanja izvje┼ítaj se osvr─çe na slu─Źaj Dragi─Źevi─ç.

ÔÇťU decembru je Ministarstvo unutra┼ínjih poslova RS zabranilo grupi gra─Ĺana da odr┼że mirne proteste u Banja Luci. Prije zabrane, pokret ÔÇśPravda za DavidaÔÇÖ tragao je za pravdom u slu─Źaju 21-godi┼ínjeg Davida Dragi─Źevi─ça, ─Źije ubistvo tek treba rije┼íiti. Dragi─çevi─çeva porodica mobilisala je hiljade gra─Ĺana u potrazi za istinom i svojim naporima da tra┼że pravdu za sve. Vlada RS je pravdala svoju odluku da zabrani sva javna okupljanja grupe, uklju─Źuju─çi i proteste, tvrde─çi da pokret nije u potpunosti po┼ítovao zakon tokom prethodnih okupljanja. Policija RS prekinula je okupljanje 25. decembra, prilikom ─Źega je uhap┼íeno 20 pristalica ÔÇśPravde za DavidaÔÇÖ, uklju─Źuju─çi i dva ─Źlana Partije demokratskog progresa (PDP) ÔÇô predsjednika Borislava Borenovi─ça i delegata u Narodnoj skup┼ítini RS Dra┼íka Stanivukovi─ça. Neki novinari i demonstranti su naveli da je tokom hap┼íenja policija koristila prekomjernu silu protiv demonstranata, te su objavili fotografije na kojima se ─Źini da su njihove tvrdnje podr┼żaneÔÇŁ, navodi se.

Pi┼íe i kako postoje kredibilni izvje┼ítaji o zastra┼íivanju glasa─Źa i kupovini glasova u predizbornom periodu.

Na dan izbora, me─Ĺunarodni posmatra─Źi prijavili su brojne incidente politi─Źkih partija koje su manipulisale sastavom bira─Źkih odbora, ┼íto je ugrozilo integritet izbornog procesa. Bilo je i izvje┼ítaja o nepravilnostima i drugim problemima tokom procesa prebrojavanja glasa─Źkih listi─ça.

Dodaju i kako regulatorni sistem finansiranja kampanje nije mogao adekvatno da osigura transparentno i odgovorno finansiranje.

Zakon predvi─Ĺa krivi─Źne sankcije za korupciju zvani─Źnika, ali vlada nije efikasno primijenila zakon i nije postavila javnu korupciju kao prioritet i ozbiljan problem. Zvani─Źnici su ─Źesto akteri koruptivnih praksi, za koje nisu ka┼żnjeni, a korupcija je i dalje prisutna u mnogim politi─Źkim i ekonomskim institucijama. Korupcija naro─Źito prevladava u sektorima zdravstva i obrazovanja, procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i procedurama zapo┼íljavanja u javnoj upravi.

Malo je poziva za krivi─Źnim gonjenjem korumpiranih zvani─Źnika. Obimnost dr┼żavne, entitetske, kantonalne i op─çinske administracije, od kojih svaka ima ovla┼ítenja da uspostavi zakone i propise koji uti─Źu na poslovanje, kreirala je sistem koji nije transparentan i koji pru┼ża mogu─çnosti za korupciju. Struktura vlasti na vi┼íe nivoa daje korumpiranim zvani─Źnicima vi┼íe mogu─çnosti da tra┼że ÔÇťnaknade za uslugeÔÇŁ, posebno u institucijama lokalne uprave.

Romi su i dalje najranjivija i najdiskriminisanija grupa u zemlji.

Srbija: Spori procesi za ratne zlo─Źine

Srbija se suo─Źava sa sli─Źnim problemima. Izvje┼ítaj State Departmenta kao najve─çe probleme u oblasti ljudskih prava prepoznaje korumpiranu vlast, nasilje nad novinarima, kao i nasilje usmjereno protiv LGBTI osoba.

Provedba Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zlo─Źina iz 2016. godine je odgo─Ĺena i nije provedena u potpunosti. Fond za humanitarno pravo je izvijestio da nije bilo opipljivog napretka u procesuiranju ratnih zlo─Źina od usvajanja strategije. Od 12 optu┼żnica podignutih od usvajanja strategije, samo je jedna rezultat istrage koju je provelo Tu┼żila┼ítvo za ratne zlo─Źine u Srbiji, ostalih 11 je preba─Źeno direktno iz Bosne i Hercegovine. Su─Ĺenja za ratne zlo─Źine i dalje se nepotrebno ote┼żu. Proceduralna prava ┼żrtava nisu oja─Źana, a rje┼íavanje slu─Źajeva nestalih lica odvijalo se sporijim tempom nego ┼íto je predvi─Ĺeno u Strategiji.

Isti─Źu i da je nedostatak imenovanja tu┼żilaca za ratne zlo─Źine odlo┼żio sudske postupke.

Ustav predvi─Ĺa slobodu izra┼żavanja, uklju─Źuju─çi i slobodu ┼ítampe, ali nedostatak transparentnosti vlasni┼ítva nad medijima, kontinuirano u─Źe┼í─çe vlade u vlasni┼ítvu medija i prijetnje i napadi na novinare podrivaju ove slobode. Nezavisni posmatra─Źi tvrdili su da je 2017. godina bila jedna od najgorih godina u pogledu slobode medija u zemlji. Trend smanjenja slobode medija nastavljen je tokom godine.

Novinske organizacije i me─Ĺunarodni posmatra─Źi tvrdili su da se pritisak vlade na medije produbljuje. Vlasti su navodno kontrolisale medije putem prihoda od ogla┼íavanja i dodjele sredstava za medije.

Prema istra┼żivanju Reportera bez granica za 2017. godinu, vlada je najve─çi ogla┼íiva─Ź u zemlji i koristi svoju kupovnu mo─ç kako bi podr┼żala ure─Ĺiva─Źki sadr┼żaj vlade i gu┼íila kriti─Źne stavove. Odre─Ĺeni broj nezavisnih novinara i medija je tvrdio da su bili pod pritiskom ciljanih poreznih istraga, kampanja kleveta, prijetnji i politi─Źki motivisanih napada.

Nezavisno udru┼żenje novinara Srbije prijavilo je najmanje 92 slu─Źaja u kojima su novinari napadnuti, ugro┼żeni ili izlo┼żeni politi─Źkom pritisku u 2017. godini. Ovi napadi uklju─Źuju vandalizam, zastra┼íivanje i fizi─Źke napade.

Bilo je izvještaja da je vlada aktivno nastojala usmjeriti medijsko izvještavanje o nizu pitanja.

Ekonomski pritisak ponekad doveo medije do autocenzure, do uzdr┼żavanja od objavljivanje sadr┼żaja kriti─Źnih prema vlastima, zbog straha od ekonomske posljedice. Vjeruje se da dr┼żavni fondovi doprinose zna─Źajnom postotku ukupnih prihoda od ogla┼íavanja, daju─çi dr┼żavi uticaj na medije.

Prema izvje┼ítaju Centra za istra┼żiva─Źko novinarstvo Srbije, provladini tabloidi Srpski telegraf i Informer dobili su oko 23,5 miliona dinara (225.000 dolara) od vlade, bez obzira na njihovo ─Źesto kr┼íenje Kodeksa novinarstva.

Razli─Źiti medijski i humanitarni izvje┼ítaji ukazuju na to da su vlasti vratile nazad neregularne migrante bez provjere da li tra┼że azil. Tu je i izvje┼ítaj o grupi od 25 afganistanskih dr┼żavljana, koji su izrazili namjeru da zatra┼że azil u zemlji u februaru 2017. godine. Kasniji izvje┼ítaji su ukazivali da su ih srpske snage bezbjednosti protjerale u Bugarsku.

Crna Gora: Trgovina ljudima

Kada se govori o Crnoj Gori, u izvje┼ítaju su adresirani korupcija, trgovina ljudima, napadi na novinare i zlo─Źini koji uklju─Źuju nasilje protiv LGBTI osoba. Dodaje se i kako je neka┼żnjivost i dalje problem, jer vlada nije ka┼żnjavala slu┼żbenike koji su po─Źinili kr┼íenja ljudskih prava.

Nevladine organizacije, ┼íto je uvr┼íteno u izvje┼ítaj, navele su korupciju, nedostatak transparentnosti i uticaj vladaju─çih politi─Źkih stranaka na tu┼żioce i zvani─Źnike Ministarstva unutra┼ínjih poslova kao prepreke ve─çoj efikasnosti.

Oni su primijetili da ne postoji jasan mehanizam za istra┼żivanje slu─Źajeva neka┼żnjavanja. Tako─Ĺe je rasprostranjeno mi┼íljenje da su li─Źne veze uticale na provo─Ĺenje zakona. Niske plate ponekad doprinose korupciji i neprofesionalnom pona┼íanju policijskih slu┼żbenika. U izvje┼ítaju pi┼íe da je Veselin Veljovi─ç imenovan na mjesto direktora Uprave policije, uprkos njegovoj umije┼íanosti u brojne korupcijske afere i izborne zloupotrebe.

ÔÇťPosmatra─Źi su tvrdili su da gra─Ĺani nisu bili voljni prijaviti nepropisno pona┼íanje policije zbog straha od odmazde. Grupe za monitoring su tvrdile da je kontinuirana policijska praksa podno┼íenja tu┼żbi protiv pojedinaca koji su prijavili policijsko zlostavljanje obeshrabrila gra─Ĺane da prijave i uticala na druge policajce da prikriju odgovornost za prestupeÔÇŁ, navodi se.

Proces imenovanja sudija i tu┼żilaca ostao je donekle politiziran, iako zakon predvi─Ĺa da Tu┼żila─Źki savjet bira tu┼żioce. To uklju─Źuje i izbor specijalnog dr┼żavnog tu┼żioca, koji je otvorio nekoliko slu─Źajeva korupcije na visokom nivou, uklju─Źuju─çi i slu─Źaj za zloupotrebu polo┼żaja protiv biv┼íeg gradona─Źelnika Podgorice Miomira Mugo┼íe, ─Źije je su─Ĺenje po─Źelo 29. maja.

Napadi usmjereni na novinare nastavljaju biti ozbiljan problem.

Pominje se slu─Źaj Olivere Laki─ç, novinarke Vijesti, koja je upucana ispred svog stana u Podgorici. Dodaju i kako su se nezavisni i opozicioni mediji ┼żalili na nepravedno postupanje i ekonomski pritisak od strane ministarstava i agencija.

Primije─çeno je kako je vlast poja─Źala napore da se nosi sa iznenadnim prilivom migranata.

Hrvatska

Problemi u Hrvatskoj odnose se na korupciju, nasilje i prijetnje nasiljem prema novinarima, nasilje usmjereno na tra┼żioce azila i migrante i prijetnje pripadnicima etni─Źkih manjina. Vlasti su uglavnom istra┼żivale i, gdje je to bilo primjereno, procesuirale takve slu─Źajeve.

Zadnje iz rubrike

Najnovije na portalu »

Popularno

Nema aktuelnosti za ovaj period!

Facebook

Fotografija dana

´╗┐