Nakon dobrih vijesti da je u 13. briselskoj rundi postignut suštinski napredak u usaglašavanju implementacije sporazuma u oblastima telekomunikacije i energetike, što su potvrdila obojica premijera – Hashim Thaçi i Ivica Dačić, a i visoka predstavnica Evropske unije, posrednica u razgovorima Ketrin Ešton, njena posjeta Beogradu i Prištini biće usredsređena na to da se ispeglaju još neki preostali tehnički detalji, da bi se, onda, Hshim Thaçi i Ivica Dačić 24. jula u Briselu ponovo sreli.
Nacrti rješenja za pitanja telekomunikacija i energetike gotovo su finalizovani, a razgovori o tome biće nastavljeni tokom posete visoke predstavnice Ketrin Ešton Beogradu i Prištini.
Ona je u saopštenju nakon 13. briselske runde navela da je zadovoljna što su oba premijera potvrdila posvećenost implementaciji dogovorenog i da je od suštinskog značaja nastavak rada na primjeni aprilskog sporazuma između Beograda i Prištine u predstojećim nedjeljama i mjesecima, kao što je i usaglašeno planom implementacije.
Premijer Srbije Ivica Dačić na pitanje Radija Slobodna Evropa šta očekuje od posjete visoke predstavnice Ketrin Ešton odgovorio je da je još ranije bila uslišena njegova molba da se odmah poslije 28. juna razgovori između Beograda i Prištine ubrzaju i da je upravo to rezultiralo dolaskom visoke predstavnice u Beograd, kao i komesara za proširenje EU Štefana Filea, koji se očekuje 17. jula. Dakle, posjeta Ketrin Ešton nije u direktnoj vezi sa 13. briselskom rundom, kazao je Dačić i dodao da su ti razgovori doneli konkretne pomake kad je riječ o telekomunikacijama i energetici, kao i o pitanju amnestije o kojoj tokom ove nedelje kosovska skupština treba da usvoji zakon.
Kada je riječ o telekomunikacijama, prema rečima premijera Srbije, prihvaćeno je da na Kosovu nesmetano rade fiksni i mobilni operateri Srbije, a da je ostalo otvoreno pitanje koji će biti pozivni broj za Kosovo poslije 2015. godine, odnosno da li će biti jedan ili dva pozivna broja i to pitanje biće razmatrano na sastanku 24. jula.
“Kad je reč o energetici, sporno pitanje hidrocentrale Gazivode je ostavljeno po strani i o njemu će se razgovarati kad bude reči o celokupnoj imovini na Kosovu, ali mislim da je na pozitivan način rešeno pitanje distribucije struje na Kosovu u srpskim sredinama”, dodao je Dačić.
“Ostalo je u tom kontekstu nerešeno samo pitanje gde će raditi radnici u trafo-stanici Valač, da li u kosovskom ili u preduzeću koje će srpska zajednica formirati. U svakom slučaju svi ti sporazumi polako se finalizuju i sledeći naš sastanak 24. jula trebalo bi da bude posvećen tome”, rekao je Dačić.
Opipati puls Berlina
Obojica premijera – i Ivica Dačić i Hashim Thaçi – veoma su posvećeni implementaciji briselskog dogovora, ocjenjuje Jelko Kacin, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju. On dodaje da je pitanje implementacije aprilskog sporazuma veoma konkretno i da je nakon razgovora sa zvaničnicima obije strane uvjeren da će se vrlo brzo postići rešenje o telekomunikacijama i energetici. A to koliko su se puta dvojica premijera za kratko vrijeme srela i koliko su postigla u normalizaciji odnosa moglo bi poslužiti kao model i izvan ovog dela Evrope, ocjenjuje Kacin.
„Moram reći da je to svakako primer koji treba slediti, koji treba izučavati, ne samo u regionu ili na našem kontinentu; to je primjer koji može biti za izučavanje i za pristup najsloženijim izazovima gdje god u svijetu“, ocjenjuje Kacin, a upitan da li će Beograd uspjeti da uvjeri lidere Srba sa sjevera Kosova da formiranje skupštine Kosova potez koji radi protiv njihovih interesa, on kaže:
„Mislim da će poslije usvajanja zakona o amnestiji mnoge stvari biti jasnije i Srbima na sjeveru jer taj zakon će i njima omogućiti zapošljavanje u institucijama; znači, to im na dohvat ruke donosi zaposlenje, puno uključivanje i veću težinu u kosovskim institucijama. Ono što je najbitnije, a ni u Beogradu, međutim, o tome nije mnogo ili nije uopšte govoreno, jeste pomirenje Srba sa obije strane Ibra. Sada postaje sve očiglednije da su Srbi južno od Ibra dio rješenja, a da dio Srba sjeverno od Ibra stvara sve više i više komplikacija i samim tim pokazuju da im nije stalo do toga da se iz nebeske Srbije spuste na zemaljsku, to jest, evropsku Srbiju i da im je još manje stalo do zemaljskog, odnosno, evropskog Kosova, gdje žive i gde su stotinama godina živjeli njihovi preci. Sve što Srbija radi, radi, zapravo, za dobrobit Srba na Kosovu i kada srpska zajednica bude našla most međusobnog komuniciranja preko Ibra, to će znatno ojačati njihovu ulogu i težinu unutar kosovskog društva. A to znači da je 3. novembar, datum kosovskih izbora, pravi datum kojim će se jasno pokazati šta i kako. Na kraju krajeva, u briselskom sporazumu jasno stoji da je tamo i Zajednica srpskih opština. Tih opština ima više, ne samo četiri kao što misle na sjeveru, njih ima deset, pri čemu onih šest južno od Ibra okuplja znatno više Srba nego ove četiri samo na sjeveru“, kaže Kacin.
Uz finalizaciju dogovora o telekomunikacijama i energetici, Ketrin Ešton će, prema očekivanjima Nenada Đurđevića iz Foruma za etničke odnose, u Beogradu razgovarati o predstojećim izborima na Kosovu, odnosno izostanku poziva beogradskih vlasti Srbima da izađu na izbore.
“Srbi na severu Kosova tu jasnu poruku nisu čuli. Izbori su za nekoliko meseci, potrebno je da se organizuju izborne radnje i mislim da je to jedna od mogućih tema razgovora u Beogradu i u Prištini. Takođe smatram da će se razgovarati i o nekim sveobuhvatnim rešenjima koja nisu predmet tehničkih razgovora i koja će možda biti ostavljena za jesen”, kaže Đurđević.
Upitan da li vjeruje da će pregovarači stići da finalizuju implementaciju do decembra, pred još jednu provjeru od strane EU, Đurđević kaže da će mnogo toga zavisiti od nove vladajuće većine u Njemačkoj.
”Tu treba opipavati ponovo puls Berlina, odnosno, postizbornog Bundestaga. Ako taj puls budemo opipavali, mislim da ćemo morati da tražimo neku formulu sveobuhvatnog sporazuma između dve strane i nešto što će predstavljati simbolične korake izgradnje poverenja, pre svega na severu Kosova. Važna tema će, dakle, biti postizanje dogovora dveju strana o neblokiranja članstva Kosova ne samo u Evropskoj uniji nego i u drugim međunarodnim organizacijama i preduzimanje koraka da se na jedan pravno obavezujući način dve strane obavežu da će raditi na procesu normalizacije”, ocenjuje Đurđević.
