Komesar za pregovore o pristupanju Evropskoj uniji Johannes Hahn očekuje da dijalog Srbije i Kosova izađe iz ćorsokaka i rezultira sporazumom, koji će, kako kaže, biti definiran na stotinama strana.
On je naglasio kako se nada skorom nastavku dijaloga Srbije i Kosova, prenose agencije.
“Postoji zastoj u dijalogu i nadam se da ćemo uskoro to prevazići. Rješenje za ovo pitanje i cilj pravno obavezujućeg sporazuma je osnovni preduvjet i za mnoge regionalne projekte koji zahtijevaju razrješenje budućih odnosa”, poručio je Hahn.
Prespanski sporazum između Makedonije i Grčke ima između 35 i 40 strana.
“Ne očekujem da će budući sporazum Kosova i Srbije biti manji, vjerovatno će imati stotine strana. Šta god da bude rezultat, on mora biti održiv, doprinijeti razvoju cijele regije i da ne utječe na treće strane”, poručio je evropski diplomata.
Otvoreni problemi
Hahn je tokom debate o “Budućnosti EU politike proširenja” u Vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta ponovio kako EU neće u članstvo primati države s otvorenim bilateralnim problemima.
Evropski komesar je naglasio kako, i pored povremenih “koraka unazad”, na zapadnom Balkanu postoji opći napredak u oblasti ekonomije, vladavine prava i pomirenja.
“Sada, kada dođe do problema, prirodna reakcija je da oni koji su nadležni uzmu telefon, pozovu, razgovaraju i pokušaju smiriti situaciju. Čak je i to prije nekoliko godina bilo nemoguće i došlo bi do nasilja. To je jasan napredak”, ocijenio je Hahn.
Komesar je naglasio kako je u osnovi i fokusu politike proširenje EU-a napredak u oblasti ekonomije i vladavine prava.
Odnosi s Rusijom
Odgovarajući na pitanje o odnosima Srbije, kao zemlje kandidata za članstvo u EU, i Rusije, Hahn je naveo kako jedna od tačaka pristupnih pregovora govori o tome da svaki partner na kraju pregovora mora “100-procentno podržavati vanjsku politiku EU-a”.
“Ako to nije slučaj, onda ne može pristupiti EU”, odgovorio je te odbacio i navode o mogućem postojanju “balkanskog proljeća” u regiji.
“Ne bih koristio izraz ‘balkansko proljeće’, jer demonstracije u Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori imaju različite povode. Unutrašnja politika znatno utječe na nezadovoljstvo, ali razlozi protesta su različiti od jedne države do druge.”
Najavio je kako će Evropska komisija krajem maja predstaviti godišnje izvještaje o napretku država regije u procesu proširenja.
