Razgovor u rezidenciji ministra vanjskihi poslova Turske upriličen je na poziv iz Ankare da bi se objasnila jedna rečenica iz govora turskog premijera Recepa Tayyyipa Erdogana izgovorena u Prizrenu, oktobra prošle godine, nakon koje su se srpsko-turski odnosi zaledili. Ministar Davutoglu prvi put javnosti objašnjava šta je smisao Erdoganove tvrdnje “Turska je Kosovo i Kosovo je Turska” za koju je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić rekao da je “ratnohuškačka” i “agresija bez oružja”. Davutoglu nije štedeo rijči da opiše koliko je mnogo Ankari stalo do dobrih odnosa sa Beogradom.
– Kako biste opisali trenutne odnose sa Vladom Srbije i predsjednikom Nikolićem?
Glavni uspjeh u vanjskoj politici Turske je popravljanje i razvoj odnosa sa Srbijom. Bio je ogroman uspijeh prevazići ono što se događalo devedesetih godina zbog rata u Bosni i na Kosovu. Mnogi su mislili da su dvije vlade na suprotnim stranama. Tokom posljednjih pet godina, tokom vremena kada je predsjednik bio Tadić, podjednako kao i sad kad je Nikolić, mi imamo odlične odnose koji se vide kroz posjete na najvišem nivou, kao i kroz trilateralni proces između Bosne, Srbije i Turske. To je veliki uspijeh. Suprotno situaciji iz devedesetih, odnosi Turske i Srbije su postali kičma stabilnosti na Balkanu. Zato smatramo da je izuzetno važno da očuvamo i poboljšamo taj odnos.
– To je bilo, a šta je sada nakon što su razmijenjene teške reči?
Sa dragim kolegom Ivanom Mrkićem imam izvanredne odnose, kao što je i poštovanje predsjednika Gula i premijera Erdogana prema predsjedniku Nikoliću podjednako visoko kao što je i bilo. Bilo je nekih špekulacija o promjeni stava u srbijanskoj vladi, ali uvjeravam vas da se dobri odnosi nastavljaju i ne vidim da bi moglo biti krize. U Prištini je Erdogan rekao jasno da Turska ne pravi razliku između etničkih i vjerskih grupa na Balkanu, između Srba, Bošnjaka, Hrvata ili Albanaca. To znači da Turska ima isti osećaj zajedničke sudbine i emocija prema svim balkanskim narodima. I kada je rekao “Kosovo je Turska”, on je to mogao reći i u Beogradu. Kad bi predsjednik Srbije to rekao u Istanbulu, mi bismo bili srećni, kad bi rekao osećam Istanbul kao svoj grad, mi bismo se radovali. To je ono što je premijer Erdogan mislio.
– Ali predsjednik Nikolić to ne misli i traži izvinjenje.
Premijer Erdogan ništa negativno nije rekao. Ima samo pozitivnih osjećanja. Erdogan je rekao u Prištini da ne pravi razliku između Srba i Albanaca. Naši prijatelji u Beogradu bi trebalo da vide taj dio Erdoganovog govora. To je samo izraz koji pokazuje ljubav i naklonost prema braći i to je smisao izjave premijera Erdogana. Turska vlada želi da ima odlične odnose sa Vladom Srbije, čak i bolje nego što su danas. Uspjeh Srbije je za nas, kao braću sa Balkana, uspjeh Turske.
– Da li će biti izvinjenja?
Ovdje ne može biti riječi o izvinjavanju jer nije bilo uvrede. Premijer Erdogan nije izrekao uvredu ili rekao bilo šta loše o Srbiji. Njegovo pominjanje Kosova nije političke prirode ili ispoljavanje ekspanzionističke politike. U pitanju je kulturna definicija. Kad na turskom jeziku kažete da je “Kosovo njegova druga zemlja”, to ukazuje na kulturnu bliskost. Iskreno se nadam da bi ovo trebalo da bude dovoljno da pokažemo naše dobre namjere prema srbijanskoj vladi i narodu. Jedna mala rečenica se ne bi smjela vaditi iz konteksta cijelog govora. Veoma je značajna Erdoganova rečenica: ”Turska je podjednako bliska sa svim narodima na Balkanu” i time iskazao našu viziju Balkana.
– I vi ste 2009. godine u Sarajevu izjavili da je zlatno doba Balkana bilo za vrijeme Otomanskog carstva…
Termin “zlatno doba” upotrebljen je za 16. i 17. vijek da bi se podvukla ekonomska i socijalna stabilnost regiona u poređenju sa drugim dijelovima Evrope i svijeta. Ne možemo se ponašati kao da Otomansko carstvo nikad nije postojalo u regionu. Ali ja nisam zagovornik “neootomanske” politike i, uostalom, takva politika ne postoji. Na istoriju na Balkanu gledam kao na potrebu da se fokusiramo na pozitivne aspekte zajedničke prošlosti. Ne možemo graditi bolju budućnost sa negativnim pogledom na istoriju.
– Kakva uloga Turske na Balkanu može biti bez dobrih i stabilnih odnosa sa Srbijom?
Turska i Srbija su dvije susjedne zemlje bez zajedničkih granica i ključni partneri za mir i sigurnost na Balkanu Bliska i iskrena saradnja Turske i Srbije u bilateralnim odnosima i regionalnim pitanjima je neprocjenjiva i takva će i ostati. Jedan od ciljeva Turske na Balkanu je produbljivanje regionalne integracije. Zbog toga smo aktivno insistirali na multilateralnoj diplomatiji i inicirali multilateralni mehanizam konsultacija između Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine.
– Da li biste preuzeli ulogu medijatora između Srbije i Kosova?
Ako nešto možemo da uradimo, rado ćemo biti na usluzi. Na jednom sastanku u EU sam to sugerisao, a ministru Mrkiću sam ponudio da Turska renovira srbijanska groblja i religijske znamenitosti i da, ako je potrebna zaštita, članovi EUELAX-a i EU policije, mogu da preuzmu odgovornost za to. Šta god Turska može da uradi u smislu približavanja Srbije i Kosova, mi smo spremni, bilo za posredničku ulogu ili primjenu dogovora. Spremni smo da uradimo sve jer je mir na Balkanu najvažniji.
