Američki ambasador o spriječavanju ekstremizma na Kosovu

Američki ambasador na Kosovu, Greg Delavi, izjavio je da se nikada ne mogu znati svi razlozi zašto se ljudi opredjeljuju za ekstremizam i na to da napuste svoje porodice zbog jednog mračnijeg svijeta. U svakom slučaju, sada se više uči o korenima radikalizacije – kako omladina postaje plijen ove pojave zbog nedostatka radnih mjesta i perspektive i izolacije u zajednici.

Na konferenciji o Angažovanju civilnog društva protiv nasilnog ekstremizma, Delavi je rekao da su lokalne zajednice najsnažnije u prevenciji radikalizacije, kao i porodica, prijatelji, učitelji i vjerski predstavnici.

On je ponovio da se mora investirati u omladinu i obrazovanje, vladavini prava i u ekonomski razvoj.

Ministar unutrašnjih poslova, Skender Hyseni, naveo je da Policija Kosova nije jedina koja može da utiče na spriječavanje nasilnog ekstremizma.

„Vrsta islama kojeg smo mi na Kosovu prakticirali, tradicionalni islam, je dobra religija, religija koja poziva na mir, na ljubav među ljudima i na razumijevanje. Nikako ne smijemo dopustitit da, oprostite na jeziku, grupa idiota ugroze ono što je naša vrijednost“, kazao je Hyseni.

Ministarka pravde, Durata Hoxha, saopštila je da će se uskoro izraditi strategija o spruhečavanju radikalizacije u zatvorima. Ona je rekla da će se zatvorenicima koji su ranije učestvovali u stranim konfliktima pružiti pristup imamima koje Islamska zajednica odabere uz potvrdu Korektivne službe, a kako bi se onemogućila radikalna interpretacija religije.

Kosovske vlasti saopštile su da je 316 osoba sa Kosova učestvovalo u konfliktima na Bliskom istoku, među kojima 44 žene i 27 djece.

To natjeralo Skupštinu da usvoji zakon koji zabranjuje odlazak Kosovara na strana ratišta i koji predviđa kazne od pet do 15 godina zatvora.

Vjeruje se da se u ratnim zonima još uvijek nalazi 140 lica, a da se na Kosovo vratilo njih 117. Sudski procesi protiv pojedinca su u toku, a izrečeno je i niz presuda.

Dan ranije, Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je optužnicu protiv imama velike džamije Mehmet Fatih u Prištini. On se sumnjiči da je podsticao na izvršenje terorističkih djela i izazivanje mržnje, nacionalnog, rasnog, vjerskog i etničkog razdora u periodu od 2013. do 2014. godine.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.