Pod motom „Naš jezik, naše pravo“, u Rečanu je održana javna debata nevladine organizacije Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Kosova, uz podršku Kancelarije povjerenika za jezik pri Vladi Kosova.
Na ovom skupu su, osim predstavnika iz svih etničkih zajednica koje žive u prizrenskoj opštini, učestvovali i zvaničnici opštine Prizren, vijećnici, predstavnici Kancelarije povjerenika za jezik pri Vladi Kosova te civilno društvo.
U uvodnom dijelu debate, predsjednik VKBIK-a, Mejdin Saliji, kazao je da je cilj ovog skupa podizanje svijesti građana za njihova jezička prava, borba protiv jezičke diskriminacije i sloboda izražavanja na maternjem jeziku.
„Iako su shodno zakonu, u Prizrenu, pored dva zvanična jezika, albanskog i srpskog, još dva službena, bosanski i turski jezik, natpisi svih državnih institucija, kako na centralnom tako i na lokalnom nivou, dokumenta koja izdaju, nazivi ulica i sela, govore o tome da korištenje ovih jezika na terenu se ne provodi u cjelosti“, kazao je Saliji, dodajući da je kao i kod svih drugih nevećinskih zajdnica, mlađe generacije Bošnjaka u opštini Prizren pogodovu u Župi i Podgoru ne poznaju u dovoljnoj mjeri albanski jezik, pa se tako na terenu, kako je istakao, suočavaju sa jezičkim barijerama.
Visar Shehu, visoki savjetnik gradonačelnika Mytahera Haskuke, naglasio je da nova opštinska vlast ulaže velike napore, kako bi se ispoštovala u praksi jezička prava i manjinskih zajednica. On je još pomenuo da je na zvaničnom portalu opštine Prizren, izvještaj o 100 dana nove vlasti objavljen na tri službena jezika, što ranije nije bio slučaj.
Uzimajući u obzir da je Kosovo još uvijek u tranziciji, vijećnica Memnuna Ajdini, kazala je da treba njegovati nacionalni, kulturnu i jezičku raznolikost prizrenske opštine.
„Kosovo je u tranziciji. Iako ima ogromnih poteškoća, smatram da Prizren se može ponositi time što smo multietničku raznolikost. Složićemo se oko toga da to treba njegovati i da unapređujemo“, kazala je Ajdini.
Azem Durmiši, vijećnik NDS-a, izrazio je očekivanje da će nova opštinska vlast uložiti više napora kako bi u praksi bila ispoštovana jezička prava svih zajednica. „Očekujem da će nova vlada unaprijediti ta prava. Ne želim kažem da prošla je bila katatrofalna. Radilo se. Poboljšanja ima i očekujemo poboljšanja, a mi ćemo biti tu da podstićemo, da opominjemo one koji zaborave šta treba uraditi po pitanju poštivanja jezičkih prava. Posebno kada se radi o obavještenjima, nazivima institucija. Treba, dakle, da dobijemo obavještenja i na bosanskom, turskom, albanskom, srpskom, onako kako je propisao zakon“, rekao je Durmiši. Romi, u više navrata su tražili, da se i njihov jezik službeno koristi na nivou opštine Prizren, ali kako je rekao Osman Osmani, još nema nikakvog odgovora vlasti.
„Mi smo i prošle, i preprošle godine, tražili i dostavili dosta argumenata i organima, i gradonačelniku opštine, komitetima za zajednice, svima onima koji bi trebalo da donose odluke po tom pitanju.
Međutim, osim usmenih obećanja, nažalost nemamo nikakvo rješenje“, naglasio je Osman Osmani.
Mejdin Saliji, predsjednik VKBIK-a je iznio detalje o projektu „Naš jezik, naše pravo“, koji se realizuje nekoliko mjeseci. On je izrazio očekivanja da će opštinska vlast u Prizrenu, uvažiti njihove osnovne primjedbe.
„Projekat koji smo realizirali svih ovih mjeseci, podržan od Kancelarije povjerenika za jezike je u stvari promotivna kampanja, gdje se građani opštine Prizren, prije svega iz nevećinskih zajednica obavještavaju o tome koja su njihova jezička prava. Pored toga, izvršili smo terensko istraživanje kako i na koji način se provodi zakon o upotrebi službenih jezika u opštini Prizren. Prezentirali smo to naše istraživanje i ukazali smo vlastima na koji način treba da djeluju kada je u pitanju upotreba zvaničnih jezika, bosanskog i turskog u našoj opštini. Ne možemo se pohvaliti primjenom zakona o jezicima u opštini Prizren, ali ne možemo i da ih kritikujemo jer u većini slučajeva se poštuje taj zakon. Međutim, neispisivanjem dokumenata, nalaza i drugih papira u zdravstvenim ustanovama, naziva ustanova ulica i slično, ne poštuje se to pravo. Inspektori na terenu ne dostavljaju obavještenja samo na albanskom ili sa zakašnjenjem odgovaraju na bosanskom i turskom jeziku“, naglasio je Saliji.
Ćemailj Kurtiši, bivši vijećnik SO Prizren, kaže da svi relevantni faktori Bošnjaka, moraju više raditi na zaštiti svojih jezičkih prava.
„Na početku je bilo teško. Borili smo se i bilo je napretka. Tako je bilo do prije sedam ili osam godina. Infrastrukturno smo uredili to pravo, međutim, u posljednje vrijeme, čak idemo nazad kada se radi o primjeni tog zakona. Problem je i institucijama i samim zajednicama. Mi smo u obavezi da budemo dosljedni, boriti se u pogledu poštivanja tog prava. Treba da tražimo i ukazujemo na propuste vlasti, kako bi nas obavještavali na maternjem jeziku.
Vlasnik Radija Astra, Raif Ademi, iznio je lično iskustvo kako bankarske institucije krši prava zajednicama time što svojim klijentima pruža informacije samo na albanskom jeziku.
Aktivisti VKBIK-a su nekoliko mjeseci radili i na anketama sa mladima u bošnjačkoj i turskoj zajednici. Anketirano je 102 ispitanika. Svaki ispitanik je odgovarao na pitanja o jezičkim pravima, informisanosti u vezi obaveze opštinskih vlasti prema svojim građanima, kao i o tome koliko su upoznati sa radom Kancelarije povjerenika za jezike.
Rezultate istraživanja možete vidjeti ovdje.
