I NJEMAČKA IM ZAVIDI: Ova mala država je jedna od najbogatijih zemalja Europe, svi su sretni jer radnici odlaze na posao i s posla kada im to odgovara…

Najdalje u tome otišla je Finska u kojoj se, za razliku od mnogih zemalja, fleksibilno radno vrijeme doživljava kao pravo, a ne kao povlastica radnika.

Istraživanje globalne tvrtke Grant Thornton provedeno među 39 zemalja pokazuje da 92 posto tvrtki u toj zemlji zaposlenicima nudi fleksibilno radno vrijeme, a na drugom mjestu je Švedska sa 85 posto tvrtki. S druge strane, najrigidniju radnu etiku ima Japan sa 18 posto i Grčka u kojoj samo 26 posto kompanija ima fleksibilno radno vrijeme. Od 2011. godine, kad su postali poznati ti podaci, intenzivirane su i rasprave o koristima fleksibilnog radnog vremena diljem svijeta. Prema podacima koje navodi BBC, danas ga koriste mnoge velike globalne kompanije, kao što su Virgin, PwC i Dixons Carphone, a prilagodljiv radni ritam omogućuju i nacionalna radna zakonodavstva, od Finske do Australije i Velike Britanije. Još 1996. godine Finska je uvela zakon koji većini zaposlenih omogućuju da na posao mogu doći tri sata ranije i otići tri sata kasnije.

Ta mala zemlja s oko 5,5 miliona stanovnika, poznata po svom IT sektoru, sada ide i korak dalje: od 2020. godine većina stalno zaposlenih imat će pravo odlučiti gdje i kada će raditi najmanje pola radnog vremena. Zaposlenici će i dalje morati raditi 40 sati na tjedan, ali pritom mogu raditi iz vikendice ili iz omiljenog kafića. Smisao je da bolje usklade svoje poslovne i privatne obaveze. No, mnogi to već i koriste u praksi. BBC navodi primjer IT-evca Miika Härkönena koji je mračne zime u Helsinkiju poželio zamijeniti sunčanim danima i sa šefom je dogovorio da šest mjeseci radi iz španjolske Malage.

– To je funkcioniralo izvrsno, čak bolje nego što sam mislio – kazao je nakon što se vratio u svoj stalni ured. Sa svojim kolegama bio je u stalnom kontaktu zahvaljujući brojnim mogućnostima koje nude današnji komunikacijski uređaji, a povremeno je i putovao u Finsku. Njegovoj većoj produktivnosti, kaže, pridonijela je upravo udaljenost, odnosno sagledavanje stvari iz drukčije perspektive. Stoga smatra da bi bilo dobro svim radnicima koji to mogu i žele, omogućiti rad na daljinu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.