Kako misli utiču na naše zdravlje?

Stara poslovica “U zdravom tijelu zdrav duh” možda će morati doživjeti neke izmjene. Sve veću pažnju dobiva ideja kako zdrav, uravnotežen i optimističan duh rezultira zdravim i vitalnim tijelom. Nije riječ o new-age filozofiji već o čvrstim naučnim činjenicama. Naše misli utiču na rad naših organa i tjelesnih sistema.
 
Pojačano lučenje želučane kiseline pri razmišljanju o situacijama koje nas ljute svima je poznato. No, malo je ljudi upoznato s rezultatima velikog broja istraživanja koji pokazuju jasne poveznice između negativnih misli i raznih poremećaja u tijelu, kao i pozitivnih misli i urednog rada svih tjelesnih funkcija.
 
Nove naučne spoznaje
 
Na Istoku, ova je ideja poznata od davnina i široko je prihvaćena, no na Zapadu je relativno nova i još je uvijek predmetom sukobljavanja u naučnim krugovima. Mnogi se naučnici starog kova teško odriču ideje da je čovjek samo stroj, a njegove misli samo rezultat hemijskih i električnih reakcija nervnih stanica mozga uzrokovanih podražajima iz okoline.
 
No uprkos tome, sa svrhom širenja spoznaja o povezanosti uma i tijela, u svijetu danas niču specijalizirani instituti, naučni centri, vrše se sve brojnije studije, priznati svjetski univerziteti izdvajaju sredstva za projekte ove namjene itd.
 
I novija naučna disciplina nazvana psihoneuroimunologija, utemeljena je upravo u svrhu ovih istraživanja. Mnogobrojne provedene studije u sklopu ove discipline pokazuju kako pozitivne misli, vjerovanja, životni stavovi i raspoloženja kao što su optimizam, zahvalnost, unutarnji mir, radost i sl. uzrokuju pozitivne fiziološke reakcije. S druge pak strane, pesimizam, zamjeranje, ljutnja, strah itd. dokazano negativno utiču na ljudski organizam.
 
Kako misli djeluju na tijelo?
 
Premda princip po kojem misao utiče na fiziologiju još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, poznato je kako pozitivno razmišljanje djeluje na neurone u mozgu uzrokujući hemijske promjene koje dovode do smanjenja razine hormona stresa, dok negativne misli imaju suprotan učinak. Smanjena količina stresnih hormona u tijelu posljedično dovodi do jačanja imunološkog sistema i povećane sposobnosti borbe sa slobodnim radikalima koji mogu uzrokovati oštećenja stanica i tkiva.
 
Ove reakcije odnose se na misli (i emocije kao njihove posljedice) koje su kod ispitanika prisutne duže vrijeme. Smatra se kako negativna raspoloženja kraćeg trajanja ne ugrožavaju zdravlje, odnosno kako tijelo ima vlastiti sistem zaštite koji se aktivira prilikom takvih stanja. Stoga potiskivanje negativnih misli i emocija nije od koristi za naš organizam, već ono naprotiv može doprinijeti nastanku poremećaja i bolesti u tijelu.
 
Čistoća (uma) je pola zdravlja
 
Neke od koristi pozitivnog razmišljanja, uz ojačan imunitet, su i smanjeni rizik od srčanih oboljenja te problema s probavnim, dišnim, endokrinim i drugim tjelesnim sistemima. Osim djelovanja na našu fiziologiju, emocije utiču i na naše intelektualne sposobnosti. Tako smo primjerice kreativniji, inteligentniji i usredotočeniji ukoliko smo u stanju zadovoljstva, zahvalnosti, suosjećanja i sl.
 
U cilju razvoja pozitivnog razmišljanja, potrebno je prije svega osvijestiti vlastite misli. Osvještavanjem toka misli, možemo svjesno prekinuti negativne obrasce razmišljanja te ih zamijeniti pozitivnima. Ovo ne znači kako bismo trebali iz netom osviještenog stanja samo-prijezira automatski prijeći u stanje radosti, već se ova zamjena može odvijati korak po korak, nadograđujući svaku misao sa sljedećom koja na nas djeluje da se osjećamo bolje.
 
Istraživanja također potvrđuju kako primjena neke od brojnih dostupnih tehnika opuštanja i okretanja sebi, kao što su jogijske tehnike meditacije i svjesnog disanja, pozitivno djeluje na raspoloženje i zaustavljanje nepoželjnog i potencijalno štetnog toka misli, a time i na naše zdravlje i dugovječnost.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.