“Nakon ukidanja takse potrebno regulisati domaće tržište”

Nakon uvođenja takse na srpsku i bosansku robu, izvršni direktor kluba proizvođača Kosova Astrit Pandža zahteva od institucija da zakonski urede domaće tržište. U intervju za “Ekonomiju Online” Pandža je rekao da bi trebalo usvojiti niz podsticajnih mera za kosovske proizvođače, kako bi, kako kaže, došli u situaciju da nije potrebna nikakva taksa.

Hipermarketi i trgovci na veliko bi trebalo dati prednost domaćim proizvodima, jer su dosadašnji uslovi za kosovske proizvođače bili izuzetno teški i oni nisu mogli biti konkuretni regionalnim proizvođačima, izjavio je izvršni direktor kluba kosovskih proizvođača Astrit Pandža i dodao da bi nakon ukidanja takse trebalo zakonski urediti domaće tržiste.

“Potrebno je usvojiti Zakon o unutrašnjoj trgovini, izmeniti Zakon o konkurenciji, usvojiti Zakon o nepoštenim poslovnim praksama i niz drugih zakona kojima bi trebalo regulisati funkcionisanje tržišta Kosova. Onda, kada domaće tržište profunkcioniše kako treba, a lokalni proizvodi se tretiraju jednako sa uvoznim, ne vidimo potrebu za nametanjem poreza na proizvode bilo koje zemlje, jer će potrošači na kraju imati opciju“, izjavio je Pandža.

Taksa još uvek nije postigla svoj ekonomski efekat, smatra Pandža i dodaje da se mora promeniti pristup Srbije prema kosovskom tržištu.

“Ekonomski efekat još uvek nije u potpunosti postignut jer se nadamo da će se po ukidanju takse kad god se to dogodi promeniti pristup srpskih kompanija prema kosovskom tržištu. Istovremeno, zahtevamo od naših institucija da pored takse koriste i druge mehanizme kako bi regulisali kosovsko tržište, jer ukoliko se pristup domaćih trgovaca prema proizvodima Kosova ne promeni, onda možemo imati i 100 drugih taksi rezultati će biti negativni”, rekao je Pandža.

Pandža ocenjuje da rast izvoza u evropske zemlje nije zadovoljavajuć, iako domaći proizvodi, kako kaže, imaju neophodan kvalitet za ovo tržište. Izvršni direktor kluba proizvođača Kosova navodi da problemi sa električnom energijom i pravnom infrastrukturom utiču na proizvodnju i dodaje da institucije pokušavaju da reše problem ad hok, ali da ne postoji dugoročniji pristup ovim problemima.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.