Razlog tome je teška ekonomska situacija i gubitak povjerenja u institucije, kažu iz civilnog društva.
Dodajmo i to da je uoči godišnjice Kosovo imalo dugu političku krizu, a samo prije par nedjelja protesti opozicije u Prištini pretvorili su se u nasilni sukob demonstranata i specijalnih jedinica policije Kosova.
Napeta situacija pozicije i opozicije ojseća se i na ovaj dan. Predsjednik grada Prištine, Shpend Ahmeti, inače iz opozicionog pokreta Samoopredjeljenje, gotovo da je anulirao sve proslave u glavnom gradu. Zvaničnici centralnih institucija na ovaj dan odaju počast predsjedniku Ibrahimu Rugovi, Ademu Jašariju na istoimenom memorijalnom kompleksu, a za 15 sati je zakazana svečana sjednica Skupštine Kosova.
Parade Bezbjednosnih snaga Kosova u centru Prištine neće biti. A podsjetimo, na posljednjoj paradi povodom proslave godišnjice nezavisnosti, tadašnji premijer Hashim Thaçi obećao je da je to bila posljednja parada bezbjednosnih snaga, s obzirom, kako je tada najavio, da će se one do 2015. transformirati u Vojsku Kosova, pod imenom Oružane snage Kosova. To se još uvijek nije desilo.
Kosovo je do danas priznalo 108 država svijeta, učlanjeno je u Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond.
I pored brojnih poteškoća, zabilježen je ekonomski rast od skoro četiri odsto, ali i pored toga, stručnjaci ocjenjuju da je to nedovoljno za ekonomski razvoj i za smanjenje nezaposlenosti.
Prepreke u odnosima sa Srbijom i dalje su prisutne, što Kosovo i onemogućava da okonča svoj međunarodni subjektivitet. Podsjetimo, pet države EU još uvijek ne priznaju nezavisnost Kosova, a nepriznavanje nezavisnosti i od strane stalnih članica Savjeta Bezbjednosti UN-a, Rusije i Kine, onemogućava članstvo Kosova u tu organizaciju.
Dvije države, Kosovo i Srbija, putem dijaloga u kojem posreduje EU, ipak pokušavaju da postignu normalizaciju odnosa.
Kosovo sa EU vodi dijalog o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, kao i dijalog o liberalizaciji viza, ali ovi procesi traju mnogo duže nego što su kosovske institucije to obećale.
Što se unutrašnjih izazova tiče, osim onih u uspostavljanju suvereniteta na sjeveru, Kosovo se suočava i sa borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Prošlogodišnji period zabilježio je i borbu protiv učešća kosovskih državljana u ratovima u Siriji i Iraku, na strani međunarodno priznatih terorističkih organizacija. U avgustu je policija uhapsila preko 60 osoba koji se sumnjiče da su učestvovali ili pomagali učešće u ovakvim ratovima.
Borbi protiv ove pojave je posebno bila posvećena predsjednica Kosova, Atifete Jahjaga. Ona je u nekoliko navrata ponovila da Kosovo neće biti “sklonište ekstremizmu” i kosovske institucije nikada neće dopustiti da se zemlja pretvori u izvor kriminalnih i terorističkih aktivnosti koje prijete miru, stabilnosti i ustavnom poretku.
I pored svih ovih izazova, Kosovo je u toku proteklih godina uspijelo da postigne uspjehe u oblasti međunarodnog sporta. Džudistkinja Majlinda Kelmendi je postala svjetska prvakinja, a nakon brojnih pregovora, FIFA je Kosovu dozvolila da igra prijateljske utakmice. Posljednji uspjeh je i članstvo Kosova u Međunarodnom olimpijskom komitetu.
