Ukidanje rominga formula za integraciju Balkana u EU

Marko Kmežić, predavač i viši istraživač sa Univerziteta u Gracu, za ‘Zašto’? objašnjava kada bi evropski telekomi mogli ukinuti roming za korisnike sa Zapadnog Balkana, te šta najavljeni dogovor o ukidanju roaminga između šest zapadnobalkanskih zemalja — koji je u sklopu plana digitalizacije regiona ranije najavila evropska komesarka za digitalno društvo Marija Gabriel — može donijeti u procesu integracije u Evropsku uniju.

  • Ukidanje rominga za korisnika sa Zapadng Balkana u Evropskoj Uniji

Ukidanje rominga je stvar tržišta i na nivou Evropske unije pregovori koji bi vodili ka takvom sporazumu su trajali jako dugo, deset godina, i uključivali su aktere iz svijeta mobilnih operatera, dakle velike telekome, onda vlade država članica Evropske unije i predstavnike Evropske komisije.

Posle dugih pregovora i dogovora, nakon deset godina došlo se do tog cilja, a to je ukidanje rominga.

To se ne može desiti preko noći za Zapadni Balkan iako je relativno malo tržište i jednostavno ne postoji nikakvo zakonodavstvo koje bi Evropska unija ili bilo ko drugi iskoristio kako bi naterali svoje operatere da smanje cenu rominga prema zemljama koje nisu članice Unije bez obzira na političku volju, jer je to stvar tržišta i stvar ekonomije.

Ono što ja pretpostavljam da će se desiti je da će prvo doći do jednostranog ukidanja rominga od strane naših domaćih balkanskih telekoma, koji u velikoj meri zavise od vlada ili su većim delom u državnom vlasništvu, pa će se onda dalje ići na pregovore kako bi se to dvostrano uradilo, kako bi i u zemljama Evropske unije roming bio ukinut u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana.

  • Ukidanje rominga na Zapadnom Balkanu

Bitna je stvar i novost koja se tiče ukidanja rominga između samih zemalja Zapadnog Balkana, i meni je to interesantno jer to predstavlja jednu možda pokaznu vežbu.

Zapadni Balkan će pokazati spremnost da se priključi tom paketu zajedničkog, jedinstvenog digitalnog tržišta tako što će napraviti jedno mini jedinstveno digitalno tržište među šest zemalja Zapadnog Balkana.

To je omogućeno time što tržišta nisu toliko slobodna, dakle vlade država Zapadnog Balkana i dalje imaju većinski udeo i kontrolišu nacionalne telekome tako da je lakše provesti taj sporazum.

Smatram da je to jedna od mera koje donosu direktnu političku korist političkim akterima, to je nešto što je opipljvo, to je nešto što će građani moći već koliko dan nakon usvajanja da koriste, i doneće prilično jeftine političke poene sa političke elite.

Zato su oni bili motivisani da se bave tim pitanjem i to je neka vrsta ponavljanja procesa vizne liberalizacije.

To je jedna od retkih politika Evropske unije koja je zaista denela rezultat na Zapadnom Balkanu, a upravo jeste stvar u tome da građani imaju direktnu korist od toga.

  • Ekonomska integracija Zapadnog Balkana sa EU

To je, kao što sam rekao, vežba za stupanje u mnogo veće zajedničko tržište i jedini put da se dođe do tog cilja, a to je evropsko zajedničko tržište.

Tu su i velike te evropske telekom kompanije, na primjer Deutsche Telekom i drugi, oni su se dosta tu također angažovali i jedna od jasnih smernica zašto je to dobar smer jeste i jedna određena svota — priča se o 30 miliona evra — koliko je Evropska komisija spremna da uloži u projekt digitalizacije u zemljama Zapadnog Balkana.

To je jedan proces koji ima više komponenata, ukidanje rominga jeste samo jedna komponenta, ali ona će biti najbrže jasna i opipljiva samim građanima i građani će od nje imati veliku korist.

Pitanje je kako je to kompenzovano tim domaćim telekomima i to će verovatno biti kroz uvođenje novih tehnologija koje će biti outsource-ovane od strane većih evropskih kompanija, na primjer uvođenje 5G broadband interneta i daljnja digitalizacija zemalja Zapadnog Balkana.

  • Ubrzavanje procesa proširenja

Evropska komisija ima i dalje ima taj conditionality, odnosno uslovljavanje, kao glavni mehanizam za evropeizaciju zemalja Zapadnog Balkana i možemo izvesti paralelu između samog procesa vizne liberalizacije i sada ukidanja rominga gde se to uslovljavanje pretače u jasnu javnu politiku koja ima svoj početak i ima svoj kraj.

Za relativno kratko vreme se može doći od tog početka pa do kraja i tu vidimo da su zemlje dosta motivisanije da uđu u sam proces reformi, i ukoliko imamo jasnu korist za građane onda su i političke elite motivisanije da se bave takvim reformama.

Ukoliko tome suprotstavimo teške reforme u oblasti političkih zahteva Evropske unije, onda je jasno zašto tu nema dovoljno motiva ili političke volje da se stvari sprovedu do kraja.

Dakle, ukoliko su zahtevi Evropske unije jasni, ukoliko su kredibilno postavljeni da se vidi cilj, i ukoliko će korist za građane biti dovoljno opipljiva, onda ja mislim da je to ključ kako ceo proces treba provoditi.

Prosto je vidljivo da iz procesa vizne liberalizacije i ukidanja rominga se mogu izvući pouke za ceo proces proširenja.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.