Zakon o pomilovanju u središtu razgovora između Prištine i Beograda o sprovedbi briselskog sporazuma usvojen je od strane parlamentarne zakonodavne komisije parlamenta Kosova, a očekuje se odobrenje i u parlamentu.
“Zakonom se obrađuju pitanja pomilovanja za sve građane Kosova, bez obzira na etničku pripadnost i teritoriju. Za odobravanje ovog zakona potreban je politički i institucionalnih konsenzus,” izjavio je zamjenik kosovskog premijera Hajredin Kuçi, koji vodi i ministarstvo pravde, o propisu koji je komisija odobrila u ponedjeljak (17. juna).
Tim zakonom bi se krivice oslobodili pripadnici pravosudnih i sigurnosnih institucija Srbije, koje će biti integrisane u kosovski sistem u sklopu buduće zajednice srpskih općina, u skladu s briselskim sporazumom.
Bez tog zakona, prištinske vlasti mogu uhapsiti svakog Srbina koji je bilo kad radio u nekoj od srpskih institucija na Kosovu, kako kaže Oliver Ivanović, bivši državni sekretar pri srbijanskom ministarstvu za Kosovo.
“Bez precizno napisanog zakona, Priština bi mogla hapsiti ljude samo zato što su radili na srpskim sudovima ili policiji, uz objašnjenje da su radili protivno ustavu Kosova. Mi to ne možemo dozvoliti,” izjavio je Ivanović.
Pravni stručnjaci kažu da je zakon o pomilovanju neophodan jer je to međunarodni standard.
“Želja za proširenjem suvereniteta i funkcionisanja ustava na sjeveru znači da bi pomilovanje trebalo uključiti i taj dio, iako će to biti nepovoljno zbog postupanja Srba već 13 godina,” izjavio je Luz Balaj, pravnik pri Institutu za ustavne i parlamentarne studije.
Srpski sudovi i policija na Kosovu neće biti raspuštani dok se ne ispune svi uslovi, izjavio je Aleksandar Vulin, direktor srbijanskog Ureda za Kosovo i Metohiju.
“Zbog ove situacije, zakon o amnestiji je neophodan, gdje se Srbi na Kosovu neće privoditi i hapsiti samo zato što su na strani svoje zemlje, te vjeruju u njene zakone i vladu,” izjavio je Vulin za B92.
Kuçi je 10. juna izjavio da će se dio sigurnosnih struktura koje rade na sjeveru pridružiti institucijama Kosova.
“Nema prostora za 800 pripadnika, ali nekih 150 pripadnika bit će dio institucija Kosova,” izjavio je Kuçi.
Vulin je izjavio da izjave zvaničnika u kojima se naznačava da neće biti radnih mjesta za određeni broj Srba u institucijama Kosova, kad se srpske institucije na Kosovu zatvore, predstavljaju prijetnje s ciljem da se ih se navede da napuste Kosovo.
“Srbija smatra ideju o gubljenju radnih mjesta a time i najave i prijetnje o istjerivanju, apsolutno neprihvatljivima,” izjavio je Vulin.
Fatmir Xhelili, član kosovske parlamentarne komisije za unutrašnja pitanja, sigurnosti i nadzor Kosovskih snaga sigurnosti, izjavio je za SETimes da zabrinutost srpskih zvaničnika nije realna.
“MI to ne vidimo kao stvarnu zabrinutost, to je više neki oblik pritiska da ih mi sve uključimo u naše sigurnosne strukture. Mi ih ne možemo sve primiti … postoje određena ograničenja,” izjavio je Xhelili.
Xhelili kaže da svaka država vrši svoje vlastite kalkulacije kad se radi o broju policije koji joj je potreban, a Kosovo je, dodaje on, to učinilo na osnovu evropskih parametara.
“Mi ćemo … pokušati uključiti te pripadnike u kosovsku policiju, ali trebaju nam prvo precizne informacije o tome koliko njih ima,” kaže on.
