Smatram da je ovo više bilo taktičko djelovanje, prije svega predsjednika Kosova Hashima Thaçija, možda više kako bi zadovoljio ambicije svojih suboraca koji su bili malo izmanipulisani od strane političke klase.
Predstavnici civilnog društva na Kosovu uglavnom ocjenjuju da je pokušaj ukidanja Specijalnog suda opasna avantura, koja bi imala dalekosežne posljedice po državu Kosovo, javlja Anadolu Agency (AA).
Nakon što je u petak uveče propao iznenadni pokušaj poslanika vladajuće koalicije da se održi vanredna sjednica Skupštine Kosova na zahtev 43 poslanika za ukidanje Zakon o Specijalizovanim većima za Kosovo (Specijalni sud), Skupština Kosova je otišla na tronedeljni zimski odmor. Međutim, reakcije na tu inicijativu ne jenjavaju.
Ehat Myftaraj, istraživač Kosovskog instituta pravde u telefonskoj izjavi za AA ocjenjuje da bi ukidanje Zakona o Specijalnom sudu bila opasna avantura za Republiku Kosovo, jer bi poslijedice bile izuzetno opasne po integritet države, demokratiju i vladavinu zakona na Kosovu.
“Ukidanje Zakona o Specijalnom sudu nosi u sebi pravne poslijedice po Kosovo, jer je Kosovo osim što je usvojilo taj Zakon, usvojilo i ustavni amandman i postiglo ugovorni sporazum sa Evropskom unijom i Kraljevinom Holandijom, te istovremeno pružilo garancije Sjedinjenim Državama i prijateljskim državama da će taj Sud ne samo osnovati, nego i preduzeti konkretene korake na njegovoj funkcionalizaciji”, kaže Myftaraj.
On napominje da je, bez obzira koje pokrenuo inicijativu za ukidanje Zakona o Specijalnom sudu i koji su lični interesi pojedinih osoba da se ukine ovaj sud, u praksi, može se reći, nemoguće ukinuti ga.
“To zbog činjenice da i kada bi Kosovo ukinulo taj Sud, postoji realna mogućnost da se taj sud potom osnuje kao Međunarodni tribunal za Kosovo koji bi bio osnovan putem Savjeta bezabjednosti UN-a, gdje bi svoj udio neizbežno imale Rusija, Srbija i zemlje koje nisu za državnost i nezavisnost Republike Kosovo”, kaže Myftaraj.
Sve to znači, dodaje on, da bi Kosovo osim Međunarodnog tribunala za ratne zločine koji su navodno počinjeni na Kosovu prema izveštaju senator Dika Martija, imalo posledica i po svoj imidž i državni suverenitet na međunarodnoj sceni.
Myfteraj ističe da ni Specijalni sud za Kosovo nije dobar po imidž po Kosovo i borbu Oslobodilačke vojske Kosova, ali da se bez sumnje započeto treba završiti i time očisti ime Oslobodilačke vojske Kosova od osoba kojima bi potencijalno moglo biti suđeno i presuđeno, te da se razjasni da oni ne predstavljaju celu OVK-a i da ne mogu da ugroze ili oštete pravednu borbu koju je vodio kosovski narod i Oslobodilačka vojska Kosova tokom 1998. i 1999. godine.
Istovremeno, Rahman Paçarizi, dobar poznavalac političkih prilika na Kosovu u izjavi za AA ocjenjuje da se kosovska politička klasa pokazala neozbiljnom pokušavajući da preduzme korake ka ukidanju Specijalnog suda, i pored poziva ambasadora SAD-a, Velike Britanije i Njemačke, da ne ulaze u takve radnje. S druge strane, ističe on reakcija predstavnika civilnog društva, koje se usprotivilo takvoj inicijativi, pokazala je njihovu odlučnost da se očuvaju odnosi Kosova sa SAD-om i ostalim saveznicima, čime je posvedočeno i da nije samo politička klasa ta koja predstavlja stav građana Kosova, već da i sami građani pokazuju svoju zrelost.
“Smatram da je ovo više bilo taktičko djelovanje, prije svega predsjednika Kosova Hashima Thaçi, možda više kako bi zadovoljio ambicije svojih suboraca koji su bili malo izmanipulisani od strane političke klase. Ako i nisu bili izmanipulisani, oni su intenzivirali svoj konstantni stav protiv Specijalnog suda. U tom kontekstu, čini se da je kosovska politička klasa bila primorana da učini takvo taktičko djelovanje iako su jako dobro znali da će reakcije ambasada Amerike, Velike Britanije i Njemačke biti snažne”, kaže Pacarizi.
Po njegovom mišljenju, stav Demokartskog saveza Kosova da ne učestvuje u tim igrama je bio očekivan, ali da je interesantno da je i Pokret “Samoopredjeljenje” zauzeo isti stav, iako su poznati po svom protivljenju Specijalnom sudu.
Podizanje prvih optužnica Specijalnog suda koje se očekuju početkom naredne godine, sigurno da na Kosovu neće proći bez teškoća, smatra Paçarizi. On objašnjava da na Kosovu postoji neprijateljski stav prema tom Sudu, zato što se on bavi samo navodnim zločinima Albanaca, a ne i zločinima Srba na Kosovu.
“Ali, ako su poslanici Skupštine Kosova već potpisali taj Zakon i složili se sa početkom rada tog Suda, koji će očisti pravednu borbu Oslobodilačke vojske Kosova, onda politička klasa na Kosovu treba da ubedi Specijalni sud da je borba OVK-a bila pravedna i ja ne očekujem odluke koje bi zadovoljile Srbiju, već da se više bavi zločinima počinjenim odmah nakon rata”, kaže Pacarizi.
Pacarizi navodi i da se kosovsko društvo treba suočiti sa mogućnošću da je bilo zločina, imajući u vidu činjenicu da je bilo ubistava pojedinih političkih zvaničnika, ali i bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova nakon rata. Po njegovom uvjerenju ako Sud uspe da razrješi barem neka od tih ubistava, Oslobodilačka vojska Kosova i njeni politički i vojni lideri biće opušteniji i oslobođeni tereta koji im je nepravedno nanet.
