Da li je Crna Gora država namrgođenih ljudi?

Da li je Crna Gora zaista država namrgođenih ljudi i zašto Crnogorce od davnina prati glas da su gordi i suzdržani kada su emocije u pitanju?

Da građani ove zemlje ne pršte od pozitivnih vibracija, pokazalo je i Galupovo istraživanje globalnih emocija za 2017. godinu. Na Galupovoj listi zemlje Zapadnog Balkana su svrstane među države sa najnižim indeksom pozitivnih emocija.

Kada su negativne emocije u pitanju, prednjači Makedonija, a slijede Srbija i Crna Gora koje su se našle u društvu Avganistana, Iraka, Egipta, Turske i drugih zemalja koje su u skorijoj prošlosti bile konfliktna područja.

Pitanja na koja su ispitanici iz 145 zemalja odgovarali su: da li ste se odmorili juče, da li su se ljudi prema vama odnosili s poštovanjem, da li ste uradili ili naučili nešto zanimljivo, da li ste juče uživali?


Anketa je pokazala da se ljudi u grupi u kojoj su Crna Gora, Makedonija i Srbija rijetko smiju, da su vrlo često mrzovoljni i da ne pokazuju emocije.

Ipak, Podgoričani Jovana, Emina i Rade ne smatraju da su Crnogorci manje emotivni od drugih, ali priznaju da postoje neke tradicionalne i društvene norme koje ih ograničavaju da otvorenije ispolje emocije.

Crnogorci ipak nijesu baš od neke optimistične vrste ljudi i skloniji su da posmatraju život kroz sive naočari kao i da o svemu tome nijesu raspoloženi da govore, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) sociološkinja Anđa Backović.

“U Crnoj Gori su vrlo živi stereotipi da je pokazivanje emocija, posebno kada su muškarci u pitanju dokaz ranjivosti, slabosti, da tu nema snage i hrabrosti. Mi i danas možemo često čuti one naše stare izreke – tvrd kao stijena ili tvrd je orah voćka čudnovata. Naš čovjek se teško otvara, teško govori o sebi. Neotkrivanje emocija doživljava se kao nešto što nas čuva. To je recidiv nekog dugog življenja na ovim prostorima i preživljavanja, kao i dio tradicionalnog sistema vrijednosti”, ocjenjuje Backović.

Za književnika i poznatog kolumnistu Balšu Brkovića, Galupovo istraživanje nesporno pokazuje ono što, kako ističe, svako u Crnoj Gori može da vidi, a to je taj kult “ozbiljnosti” Crnogoraca.

“Taj kult je krajnje problematičan jer iza toga ne stoji nikakva ozbiljnost već veoma problematičan pristup životu. Ja tu vidim, prije svega, i neku vrstu straha, nesigurnosti, neke bojazni da su događaji veći od nas samih. I u tom smislu jeste vidljivo da u Crnoj Gori nedostaje jedna vrsta opuštenosti i više smijeha”, ističe Brković za RSE.

Prema Galupovom istraživanju, pozitivna osjećanja najčešće ispoljavaju građani zemalja Latinske Amerike pa su tako među prvih pet država sa najvišim indeksom pozitivnih emocija Paragvaj, Kolumbija, El Salvador i Gvatemala. Na petom mjestu je Kanada.

Sociološkinja Backović na slijedeći način objašnjava zašto su Latinoamerikanci tako pozitivno nastrojeni.


“Te zemlje nijesu ni bogate niti socijalno ili politički stabilne ali posjeduju jedan kulturološki obrazac da na život treba gledati sa svjetlije strane, sreću tražiti u malim stvarima i du dobrim odnosima sa ljudima. Tako da mislim da oni grade jedan zdravi optimizam da uprkos nevoljama i problemima u životu ipak možemo da kontrolišemo taj život i budemo zadovoljni njime”, ukazuje Anđa Backović.

A koliko se Crnogorci smiju i koliko su opušteni?

“Mislim da se ne smiju dovoljno. Ne znam da li to proističe iz nekog nezadovoljstva, privatnog ili zbog ekonomske situacije. Ja se smijem i mislim da bih trebalo još više da se radujem životu i pokazujem te pozitivne emocije”, kaže u izjavi za RSE Maja iz Podgorice.

“Ritam današnjice je takav da je sve manje smijeha. Teško je, puno je obaveza i trke za novcem pa ne možemo sebi da dopustimo tu neku vrstu opuštenosti”, smatra Majin sugrađanin, Rade.

Književnik Balša Brković ne gubi nadu da će u budućnosti u Crnoj Gori biti više osmjeha i pozitivnog pristupa životu.

“Mislim zaista da Crnogorci ne umiju da se smiju. Vi ovdje i kada vidite da se neko smije to je izraz nečega što bi moglo biti ruganje ili podsmjeh a ne onaj pravi smijeh koji proističe iz dobrog raspoloženja. No, ja mislim da će se stvari u budućnosti polako mijenjati. Zaista vjerujem da će ovo društvo kako bude bliže normalnosti biti bliže i osmjehu”, navodi Brković.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.