Da li se Briselski dijalog završava u Njujorku?

Visoka predstavnica Evropske unije o zajedničkoj spoljnoj politici i odbrani Federica Mogherini u nedavnom govoru u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija je naglasila da je “ključna” uloga ove institucije u dijalogu o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova.

Maja Kocijančič, portparolka Federice Mogherini, podseća da je EU dobila mandat od Generalne skupštine UN-a da “olakša dijalog”.

“Pošto se visoka predstavnica EU obraćala Savetu bezbednosti UN-a, ona je zatražila od članova da se pozabave tim pitanjem i podrže pregovore”, naglasila je Kocijančič.

Portparolka Federice Mogherini je objasnila za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se dijalog Beograda i Prištine tiče svih elemenata koji su neophodni za potpunu normalizaciju odnosa i za rešavanje “svih otvorenih, delikatnih i složenih pitanja”.

“Pravno-obavezujući sporazum, koji će biti rezultat pregovora Beograda i Prištine, treba da bude u skladu sa principima i vrednostima EU, da bude u skladu sa međunarodnim pravom i treba da bude politički prihvatljiv za njihove (beogradske i prištinske, prim. aut.) izborne jedinice, kao i zemalja u regionu, EU i međunarodnu zajednicu”, naglasila je Kocijančič.

I ostali političari koji su upućeni u proces, naglašavaju da se govor Mogherini u sedištu njujorškom UN-a ne može tumačiti kao prebacivanje dijaloga, sa evropskog tla na prekookeanski teren. Na njene poruke se više gleda kao na neophodnost da budući sporazum dobije podršku i Saveta bezbednosti UN-a.

Igor Solteš, zastupnik u Evropskom parlamentu, koji je i izveštač za Kosovo u ovoj instituciji, mišljenja je da se govor Federice Mogherini ni u kakvom slučaju ne može shvatiti kao mogućnost da se pregovori vode van okvira EU.

“Želeo bih istaći važnu poruku koju je visoka predstavnica Federica Mogherini istakla u njenom govoru, to je da ona želi da sarađuje i razmenjuje mišljenja sa članovima Saveta bezbednosti UN-a u vezi sa ovim pitanjem. Uostalom, dva glavna faktora u dijalogu su Priština i Beograd, jer bez njih, sporazum se ne može postići”, izjavio je Solteš za RSE.

Evroposlanica Tanja Fajon takođe je mišljenja da sporazum Srbije i Kosova treba da postignu isključivo dve strane, ali da Mogherini ima podršku ostalih evropskih institucija u ovom procesu.

“S obzirom na kompleksnost kosovskog pitanja i angažmana Ujedinjenih nacija, logično je da Savet bezbednosti potvrdi taj dogovor”, rekla je Fajon za RSE, istakavši da sporazum treba da bude rezultat kompromisa i obostrano prihvaćen kako u Beogradu tako i Prištini”.

Posle runde koja je održana u julu prošle godine, pojavile su se ideje o razgraničenju kao mogućnosti za postizanje istorijskog sporazuma. Nakon te runde, i usred debate za i protiv mogućeg razgraničenja, EU je utvrdila načela na kojima se treba zasnivati budući sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.

Evropski zvaničnici su u više navrata objasnili da bi, između ostalog, sporazum koji bi postigle dve strane, trebao biti prihvatljiv za zemlje regiona, za sve članice EU, ali bi trebao da ga “podrži i Savet bezbednosti UN-a”.

Neophodnost podrške Saveta je Mogherini u više navrata istakla u raznim nastupima.

Kako su za RSE objasnili ovi izvori, “intenzivna razmena mišljenja između Federice Mogherini i Saveta bezbednosti”, koju je visoka evropska predstavnica spomenula u svom govoru, ionako postoji jer šefica evropske diplomatije pokreće pitanje normalizacije odnosa Beograda i Prištine na svakom susretu sa predstavnicima zemalja koje su stalne članice Saveta bezbednosti UN-a.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.