Da li se Briselski dijalog završava u Njujorku?

Visoka predstavnica Evropske unije o zajedničkoj spoljnoj politici i odbrani Federica Mogherini u nedavnom govoru u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija je naglasila da je “ključna” uloga ove institucije u dijalogu o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova.

Maja Kocijančič, portparolka Federice Mogherini, podseća da je EU dobila mandat od Generalne skupštine UN-a da “olakša dijalog”.

“Pošto se visoka predstavnica EU obraćala Savetu bezbednosti UN-a, ona je zatražila od članova da se pozabave tim pitanjem i podrže pregovore”, naglasila je Kocijančič.

Portparolka Federice Mogherini je objasnila za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se dijalog Beograda i Prištine tiče svih elemenata koji su neophodni za potpunu normalizaciju odnosa i za rešavanje “svih otvorenih, delikatnih i složenih pitanja”.

“Pravno-obavezujući sporazum, koji će biti rezultat pregovora Beograda i Prištine, treba da bude u skladu sa principima i vrednostima EU, da bude u skladu sa međunarodnim pravom i treba da bude politički prihvatljiv za njihove (beogradske i prištinske, prim. aut.) izborne jedinice, kao i zemalja u regionu, EU i međunarodnu zajednicu”, naglasila je Kocijančič.

I ostali političari koji su upućeni u proces, naglašavaju da se govor Mogherini u sedištu njujorškom UN-a ne može tumačiti kao prebacivanje dijaloga, sa evropskog tla na prekookeanski teren. Na njene poruke se više gleda kao na neophodnost da budući sporazum dobije podršku i Saveta bezbednosti UN-a.

Igor Solteš, zastupnik u Evropskom parlamentu, koji je i izveštač za Kosovo u ovoj instituciji, mišljenja je da se govor Federice Mogherini ni u kakvom slučaju ne može shvatiti kao mogućnost da se pregovori vode van okvira EU.

“Želeo bih istaći važnu poruku koju je visoka predstavnica Federica Mogherini istakla u njenom govoru, to je da ona želi da sarađuje i razmenjuje mišljenja sa članovima Saveta bezbednosti UN-a u vezi sa ovim pitanjem. Uostalom, dva glavna faktora u dijalogu su Priština i Beograd, jer bez njih, sporazum se ne može postići”, izjavio je Solteš za RSE.

Evroposlanica Tanja Fajon takođe je mišljenja da sporazum Srbije i Kosova treba da postignu isključivo dve strane, ali da Mogherini ima podršku ostalih evropskih institucija u ovom procesu.

“S obzirom na kompleksnost kosovskog pitanja i angažmana Ujedinjenih nacija, logično je da Savet bezbednosti potvrdi taj dogovor”, rekla je Fajon za RSE, istakavši da sporazum treba da bude rezultat kompromisa i obostrano prihvaćen kako u Beogradu tako i Prištini”.

Posle runde koja je održana u julu prošle godine, pojavile su se ideje o razgraničenju kao mogućnosti za postizanje istorijskog sporazuma. Nakon te runde, i usred debate za i protiv mogućeg razgraničenja, EU je utvrdila načela na kojima se treba zasnivati budući sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.

Evropski zvaničnici su u više navrata objasnili da bi, između ostalog, sporazum koji bi postigle dve strane, trebao biti prihvatljiv za zemlje regiona, za sve članice EU, ali bi trebao da ga “podrži i Savet bezbednosti UN-a”.

Neophodnost podrške Saveta je Mogherini u više navrata istakla u raznim nastupima.

Kako su za RSE objasnili ovi izvori, “intenzivna razmena mišljenja između Federice Mogherini i Saveta bezbednosti”, koju je visoka evropska predstavnica spomenula u svom govoru, ionako postoji jer šefica evropske diplomatije pokreće pitanje normalizacije odnosa Beograda i Prištine na svakom susretu sa predstavnicima zemalja koje su stalne članice Saveta bezbednosti UN-a.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.