Nužnost balkanskog zajedništva na tržištu

Privrednici regije su zbog krize suočena su s brojnim problemima – malim profitima, otpuštanjem radnika, različitim barijerama, no približavanje Evropskoj uniji donosi nove izazove i borbe na evropskom tržištu.

Reporterka Al Jazeere Milica Marinović istraživala je koliko su zemlje regije, konkretno Crna Gora, Srbija, BiH i Makedonija, spremne za te izazove.

Na policama crnogorskih trgovina više od mjesec nema sokova nekih proizvođača iz Srbije, BiH i Kosova, jer je analizom utvrđeno da sadržaj soka ne odgovara deklaraciji, pa je stoga njihov uvoz blokiran, a pošiljke su vraćene ili uništene.

„Prvi smo riješili pitanje aflatoksina u regionu. Zabranili smo i domaću proizvodnju da bismo riješili jedno goruće pitanje. Isto tako smo opominjali uvoznike. Morali smo povući neke oštrije mjere, ali smo zaveli red“, kaže Petar Ivanović, crnogorski ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Dok regija ide prema Evropi, postavlja se pitanje koliko balkanski proizvodi uopće mogu u Uniju, ako već ne ispunjavaju domaće standarde.

„Smatram da smo zdrave sredine koje mogu da proizvode najbolje proizvode i prosto se moramo boriti. U velikim tržištima sistemima teško se probija, ali to nije nemoguće“, ukazuje Zoran Bojović iz Privredne komore Srbije.

BiH teško do standarda EU-a

Nemanja Vasić iz Spoljnotrgovinske komore BiH priznaje kako je „vrlo teško dostignuti evropske standarde“.

„Možda neko preduzeće i dostigne, ali država ne može. U BiH, naprimjer, nemamo ekološke standarde, što je jedna prepreka koja eliminiše sve druge“, priznaje Vasić.

Između desetak zemalja jugoistočne Europe godišnje se ostvari robna razmjena od gotovo 30 milijardi eura.

Većina njih i dalje najviše zarađuje na domaćem i regionalnom tržištu, no ne i Makedonija – 65 posto njenog izvoza ide u Evropu.

„Trebamo pojačati suradnju između sebe i početi izlaziti s regionalnim proizvodima i uslugama, te se tako okrenuti drugih tržištima“, napominje Branko Azeski iz Privredne komore Makedonije.

Ipak, privrednici još nemaju jasan odgovor koji bi to zajednički proizvod Balkan ponudio, pa za početak nude tek turizam i energetiku kao neka od područja saradnje.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.