Nužnost balkanskog zajedništva na tržištu

Privrednici regije su zbog krize suočena su s brojnim problemima – malim profitima, otpuštanjem radnika, različitim barijerama, no približavanje Evropskoj uniji donosi nove izazove i borbe na evropskom tržištu.

Reporterka Al Jazeere Milica Marinović istraživala je koliko su zemlje regije, konkretno Crna Gora, Srbija, BiH i Makedonija, spremne za te izazove.

Na policama crnogorskih trgovina više od mjesec nema sokova nekih proizvođača iz Srbije, BiH i Kosova, jer je analizom utvrđeno da sadržaj soka ne odgovara deklaraciji, pa je stoga njihov uvoz blokiran, a pošiljke su vraćene ili uništene.

„Prvi smo riješili pitanje aflatoksina u regionu. Zabranili smo i domaću proizvodnju da bismo riješili jedno goruće pitanje. Isto tako smo opominjali uvoznike. Morali smo povući neke oštrije mjere, ali smo zaveli red“, kaže Petar Ivanović, crnogorski ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Dok regija ide prema Evropi, postavlja se pitanje koliko balkanski proizvodi uopće mogu u Uniju, ako već ne ispunjavaju domaće standarde.

„Smatram da smo zdrave sredine koje mogu da proizvode najbolje proizvode i prosto se moramo boriti. U velikim tržištima sistemima teško se probija, ali to nije nemoguće“, ukazuje Zoran Bojović iz Privredne komore Srbije.

BiH teško do standarda EU-a

Nemanja Vasić iz Spoljnotrgovinske komore BiH priznaje kako je „vrlo teško dostignuti evropske standarde“.

„Možda neko preduzeće i dostigne, ali država ne može. U BiH, naprimjer, nemamo ekološke standarde, što je jedna prepreka koja eliminiše sve druge“, priznaje Vasić.

Između desetak zemalja jugoistočne Europe godišnje se ostvari robna razmjena od gotovo 30 milijardi eura.

Većina njih i dalje najviše zarađuje na domaćem i regionalnom tržištu, no ne i Makedonija – 65 posto njenog izvoza ide u Evropu.

„Trebamo pojačati suradnju između sebe i početi izlaziti s regionalnim proizvodima i uslugama, te se tako okrenuti drugih tržištima“, napominje Branko Azeski iz Privredne komore Makedonije.

Ipak, privrednici još nemaju jasan odgovor koji bi to zajednički proizvod Balkan ponudio, pa za početak nude tek turizam i energetiku kao neka od područja saradnje.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.