Dugoročno je opasno što se mlade generacije u Srbiji podižu na modelu negiranja genocida.
Osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko smatra da Evropska unija po prvi put počinje realnije da sagledava probleme u toj zemlji, prema kojoj je do sada imala benevolentan stav, očekujući da će ispuniti ono što se od nje i zahtijeva – da normalizuje odnose s Kosovom i u suoči se s prošlošću.
– Nažalost, Srbija ni u jednom tom pravcu nije ozbiljno krenula i posljednjih mjeseci pokazalo se da je na neki način i odustala od EU – kaže Biserko u razgovoru za Vijesti.ba.
Naglašava da je u Srbiji posljednjih mjeseci, ali i godina, odnosno otkako su na vlasti naprednjaci, došlo do dramatične regresije u pogledu njenog suočavanja s prošlošću.
– Do 2012. godine bio je primijetan očigledan napredak, pogotovo u segmentu u kojem je civilni sektor jako puno doprinosio. Međutim, od 2012. to je takoreći nestalo, a pojačan je trend revizije, negiranja i poricanja svega onog što se desilo, posebno kada se radi o ratu u BiH i genocidu u Srebrenici – navodi Biserko.
Prema njenim riječima, taj negativan trend došao je do jedne tačke koja je krajnje ponižavajuća, ne samo za žrtve, nego uopšte i za sve one koji žive u BiH.
– Mislim da je ova vlast doprinijela međunarodnom ponižavanju Srbije više nego iko dosad, osim onog dijela s početka 90-ih godina. Mislim da su oni na neki način do dna doveli i taj pokušaj da se ovdje otvori unutrašnji dijalog o prošlosti – smatra Biserko.
Na sceni u Srbiji u posljednje vrijeme, dodaje naša sagovornica, sve je prisutnije glorifikovanje ratnih zločinaca, omogućavanje njihovog prisustva u javnom prostoru, promovisanje njihovih knjiga i ideja…
– Taj narativ opasan je iz dva razloga: prvo – podiže tenzije u regionu, znači Srbija se i dalje konfrontira sa svim svojim susjedima, posebno sa BiH, mada stalno govori suprotno; i drugo – što se mlade generacije na neki način podižu na tom modelu negiranja genocida, što je također dugoročno gledano jedan faktor nestabilnosti u regionu – kazala je Biserko.
Ističe kako joj je teško vjerovati da će vlasti u Srbiji u narednom periodu promijeniti svoj odnos prema srebreničkom genocidu.
– U svakoj situaciji kada se dođe do odgovornosti Srbije kao države, to se kolektivizuje kao krivica i onda se javnosti nudi kao osuda čitavog srpskog naroda – ocjenjuje Biserko.
Smatra da ta kolektivizacija odgovornosti zapravo sprječava da se uopšte i otvori pitanje individualne odgovornosti režima i određenih dijelova elite.
– To nikako ne treba zaboraviti i zanemariti s obzirom da su oni prošli skroz nekažnjeni, a isto tako nije bilo prave osude ni od strane međunarodne zajednice. Oni i dalje žive taj program, tu iluziju da će u nekim međunarodnim okolnostima ipak doći do rekompozicije Balkana. To vidimo na djelu svakodnevno, pogotovo oko ove ideje o podjeli Kosova, što je samo uvod onome što oni hoće u BiH – upozorava Biserko.
Legitimisanje njihovih zahtjeva, nastavlja, veoma je opasno, jer bi to bio presedan koji bi iskoristili “ne samo ovi u Beogradu, nego i drugdje na Balkanu, u istočnoj Evropi i ko zna sve gdje”.
– Naravno, Kosovo ne bi bilo problem da nije bilo onih dešavanja iz 90-ih. A ovdje se Kosovo tretira isključivo kroz optiku intervencije NATO-a. Ali i ne objašnjava da je do tog došlo zato što su srpska vojska i policija uradile to što su uradile na Kosovu – poručuje Biserko.
Osvrnula se i na usvajanje amandmana na rezoluciju o Srbiji u Evropskom parlamentu, kojim se precizira da će ta zemlja za ulazak u EU morati priznati genocid u Srebrenici.
– Rezolucija o Srbiji po prvi put na jedan ozbiljniji način adresira pitanje prošlosti, jer to je u suštini ključ svega onoga što se sad dešava u regionu – komentariše Biserko.
Napominje kako nije sigurna da u Srbiji ima spremnosti da Bosni i Hercegovini isporuči presuđene ili optužene ratne zločince koji se u njoj kriju.
– Mislim da u ovom trenutku te spremnosti i dalje nema. Ali pošto Srbija u velikoj mjeri zavisi od EU i njenih pojedinačnih članica, u smislu finansijske, razvojne i drugih vidova podrške, možda će se, kada dođe u situaciju da to izostane, drugačije ponašati. Međutim, nisam baš sigurna da je elita u Srbiji sad spremna da se ponaša onako kako to međunarodna zajednica, a prije svega Evropa, priželjkuju – zaključuje Biserko u razgovoru za Vijesti.ba.
